Europska unija (EU) odškrinula je vrata BiH otvaranjem pristupnih pregovora, proces koji je za Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju već otvoren, a da nisu ni korak bliže članstvu. Vlastima u BiH odluka EU još je jedan razlog za slavlje te su u Sarajevu naložili skidanje novogodišnjih ukrasa (skoro četiri mjeseca nakon što su ih postavili), potom i onih za obilježavanje četiri decenije od Olimpijade (postavljeni prije dva mjeseca) i povješali plastične EU zastavice da vijore na proljetnom vjetru. (Građani moraju paziti da im ne padne komad fasade na glavu dok šetaju pod zastavicama, no to je, čini se, minoran problem.)
Predstavnici svih nivoa vlasti zasipaju nas izjavama samohvale uvjeravajući nas kako su u rekordnom roku uradili puno da bi zemlju doveli do ovog – kako ga opisuju – historijskog uspjeha. Građani se uglavnom čude i šute, gledajući kako se sada već doslovno sve oko njih raspada, svjesni da je jedini način da uskoro uđu u EU da migriraju i pridruže se armiji onih koji su već napustili BiH.
Zaokret ka autoritarizmu
Suprotno onom što čujemo ovih dana, godišnji izvještaji Europske komisije o napretku BiH na putu ka EU, koji su tek djelimično realan prikaz stanja u zemlji, iz godine u godinu pokazuju da nema nikakvog napretka. Uprkos tome, dolazi odluka o mogućnosti početka pregovora, istina – uz niz uslova, kao i za sve zemlje u okruženju, u kojima je, kao i u BiH, vladavina prava upitna i u kojima je sve manje sloboda za građane. Baš kao i u EU, što pokazuje posljednji izvještaj “Vladavina prava”, koji je objavila Unija za građanske slobode za Europu (Liberties).
Ovaj izvještaj u sjeni već petu godinu zaredom rade organizacije civilnog društva i stručnjaci iz 19 zemalja članica, s ciljem da ponude neovisnu analizu stanja vladavine prava u državama članicama. Kako podsjećaju autori Izvještaja, “zahtjevi vladavine prava imaju cilj prisiliti vlade da služe interesima svojih građana. Međutim nalazi Izvještaja pokazuju da nacionalne vlade nastoje oslabiti standarde vladavine prava, što neizbježno ima negativan učinak na dobrobit građana. Kršenja vladavine prava otkrivena su u svakoj državi članici obuhvaćenoj ovim izvještajem, iako se njihova ozbiljnost i učestalost razlikuju od zemlje do zemlje.”
Kršenja vladavine prava uvijek postoje u svim zemljama, ali u ovom su trenutku u EU dosegnula zabrinjavajući nivo, što prema autorima Izvještaja “služi kao loš primjer i mogu ih koristiti potencijalni autokrati da opravdaju svoje neliberalne mjere”, dok slabosti u pravnom sistemu mogu iskoristiti ektremne stranke da dođu na vlast.
Izvještaj podsjeća na različite elemente vladavine prava koje osiguravaju vlasti, a za dobrobit građana: od borbe protiv korupcije, osiguranja slobode medija i pluralizama, preko zaštite temeljnih prava, kakvo je pravo na nediskriminaciju, funkcionisanje pravosudnog sistema, uključujući ustavne sudove i nacionalne institucije za ljudska prava, koji su dužni osigurati zaštitu građana. “Međutim ovogodišnji izvještaji za pojedinačne zemlje pokazuju da vlade nastoje oslabiti pravnu i demokratsku kontrolu nad političkim moćnicima kršeći zahtjeve vladavine prava”, stoji u Izvještaju.
Ovaj je trend primijećen u svim zemljama članicama. Mađarska, s kojom BiH ima vrlo dobro odnose u zadnje vrijeme, ostaje zemlja koja posebno zabrinjava jer se ne vidi nikakva pozitivna promjena, i tako godinama. No problemi su prisutni i u drugim zemljama. Primjer su penzone reforme u Francuskoj donesene u nedemokratskom zakonodavnom procesu, a zbog zlouporabe vladinih proceduralnih prerogativa, zbog čega su Francuzi štrajkovali mjesecima. U Belgiji vlasti odbijaju da se povinuju pravomoćno donesenim sudskim odlukama u vezi s pravima izbjeglica, dok se u Italiji i Švedskoj primjećuje rizik da bi se vladajuće koalicije mogle okrenuti autoritarizmu.
Zabrinjava i kako vlade u EU reagiraju na događaje na međunarodnom nivou. Bilježi se značajno povećanje ograničenja prava na mirno okupljanje, koja se nerijetko odnose na propalestinske demonstracije, što je slučaj u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj i Švedskoj. “U nekim su slučajevima te zabrane bile pojačane ograničenjima slobode izražavanja, ponajviše u obliku zabrane propalestinskih poruka ili simbola”, stoji u Izvještaju. No na meti su i protesti protiv klimatkse krize, posebno u zemljama poput Belgije, Njemačke, Italije i Švedske. “Uhićenja i kazneni progoni za nenasilne proteste uobičajeni su i čak se povećavaju – u Švedskoj je, naprimjer, vlada izrazila namjeru raspravljati o povećanju kazne za ‘sabotažu’ s 14 dana na najmanje 12 mjeseci zatvora.”
Trend koji ne prestaje, tiče se migracija. Vlasti širom EU i dalje svojim pristupom potiču klimu straha i podjela, radi političke dobiti. Deportacije, detencije, pushbackovi, kriminalizacija solidarnosti, samo su neki od problema koji se mogu vidjeti danas širom EU. U 2023. nekoliko je vlada nastavilo predlagati zakone koji su ugrožavali prava i slobode izbjeglica i migranata. Naprimjer, Litva je otišla toliko daleko da je legalizirala praksu pushbackova s granica. Organizacije civilnog društva izvijestile su o lošim uvjetima u smještajnim objektima namijenjenim ovoj kategoriji i nedostatku pristupa pravnoj podršci u pritvorskim centrima u Sloveniji i Grčkoj, kao i o propustu javnih vlasti da istraže kršenja prava migranata i izbjeglica u Hrvatskoj. Usto, u brojnim zemljama krše se prava djece, posebice maloljetnika bez pratnje, tražitelja međunarodne zaštite, etničkih manjina te djece istospolnih parova.
Verbalni i fizički napadi na novinare
Izvještaj naglašava i na probleme u raznim područjima pravosudnog sistema, uključujući izbor sudaca i tužitelja, njihovo napredovanje i mehanizme odgovornosti, te ukazuje na sveprisutne nedopuštene utjecaje političkih ogranaka na pravosuđe u nekoliko zemalja članica. Navodi se primjer Francuske i Bugarske. U Francuskoj je nedavno suđenje sadašnjem ministru pravosuđa ponovno izazvalo zabrinutost oko nepristranosti i neovisnosti Suda pravde Republike. U Bugarskoj stručnjaci pozivaju na izbor novih članova Vrhovnog sudbenog vijeća i Vrhovnog tužitelja.
Političari u Grčkoj, Italiji i Slovačkoj ne libe se verbalnih napada na pravosuđe, dok vlasti u Belgiji i Bugarskoj odbijaju postupiti po pravomoćno donesenim sudskim odlukama. Hrvatska i Estonija pate od nedostatka sredstava za pravnu pomoć i predugog trajanja sudskih postupaka. Istovremeno, u Francuskoj je zabrinjavajući trend raširene primjene ubrzanih sudskih postupaka za suđenje pojedincima uhapšenih tokom protesta protiv policijskog nasilja.
Na meti vladama u mnogim EU zemljama jesu novinari te je sve teže raditi taj posao u Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj. U svim ovim zemljama registrovani su verbalni i fizički napadi na novinare. Usto, sve je više slučajeva korištenja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP), te je taj trend primjetan u Belgiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji. U cijeloj EU mediji su u rukama malog broja vlasnika koji posjeduju veliki broj privatnih medija, dok je problem i transparentnosti u pogledu lanca stvarnog vlasništva. “To omogućuje nekolicini moćnih pojedinaca da utječu na vijesti koje javnost prati i urednički sadržaj oko njih, snažno oblikujući stavove i mišljenja ljudi.”
Nisu samo novinari ti kojima se uskraćuje sloboda govora, nego i građanima. U Francuskoj, Irskoj, Rumunjskoj i Švedskoj akcije vlasti predstavlja prijetnju civilnom društvu. Kao primjer u izvještaju navodi se Njemačka, u kojoj su porezni zakoni već korišteni za oduzimanje dobrotvornog statusa dvjema organizacijama civilnog društva, što značajno opterećuje njihove financije. “U mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku, Francusku, Mađarsku, Nizozemsku, Slovačku i Švedsku, organizacije civilnog društva ozbiljno su ograničene u svojoj sposobnosti da obavljaju temeljne funkcije”, navodi se u Izvještaju.
U zemljama EU niz je slučajeva diskriminacije protiv marginaliziranih skupina, uključujući rasne i etničke manjine, migrante i LGBTQIA+ osobe, a vlasti čine malo ili ništa da se to promijeni, navodi se u Izvješaju.
U ovakvoj EU zemlje regije definitivno se mogu lako uklopiti.
