Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Vlada Republike Srpske treba do kraja marta uputiti u parlamentarnu proceduru Prijedlog Zakona o stranim agentima ovog bh. entiteta. Ukoliko to ne uradi, smatraće se da je Zakon povučen.
Na sjednici Vlade RS-a održanoj 29. februara Prijedloga ovog zakona nije bilo, a nema ga ni na dnevnom redu redovne sjednice Narodne skupštine RS zakazane za 12.mart.
Naime, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra 2023. godine Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”.
Nakon toga, ostavljen je prostor za javnu raspravu. No, i prije tog roka, niz međunarodnih organizacija i nevladinog sektora uputio je brojne kritike na Nacrt Zakona.
Prema Nacrtu, stranim agentima bi se smatrali uposlenici u udruženjima, bilo da se bave zaštitom djece ili žrtava nasilja u porodici, marginalizovanim grupama ili pak korupcijom. Nacrtom zakona pod lupu vlasti biće stavljena sva udruženja koja se finansiraju iz međunarodnih fondova, imaju podršku kroz grantove od ambasada drugih država, a činjenica je da nema puno udruženja koje finansiraju vlasti iz budžeta.
Nacrt Zakona, između ostalog, predviđa zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja. Njime se predviđa osnivanje registra neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao “agente stranog uticaja”.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Među prvim kritičarima ovog Zakona je organizacija Transparency Internationale Bosne i Hercegovine, koji su u svojoj analizi naveli kako ovakvo zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS-u.
„Osim dodatnog tereta u smislu slanja finansijskih izvještaja, te dodatne kontrole rada, za nas bi najpogubnije bilo pravljenje posebnog registra kojim se etiketiraju nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, kao agenti stranog uticaja, što samo po sebi ima negativnu konotaciju u društvu“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Ona navodi kako se ovakvim Zakonom ulazi u aktivnosti kojima se bave nevladine organizacije i udruženja.
„Imamo dozvoljene i nedozovoljene vrste aktivnosti udruženja, pa se tu navodi nekakvo političko djelovanje i aktivnosti, koje su vrlo široko postavljene u smislu da se to može tumačiti da svaki oblik zagovaranja unaprijeđenje zakonskog ili institucionalnog okvira, s obzirom na to da se radi o pokušaju djelovanja na odluke vlasti, da se može protumačiti kao nedozvoljena aktivnost“, navodi Korajlić.
Ivana Korajlić, foto: Dejan Rakita/Pixsell
Entitetski zakon za državni nivo
Ministar pravde RS Miloš Bukejlović obrazlažući zakon u entitetskom parlamentu rekao je da će pratiti aktivnosti ovih organizacija na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Zbog toga u Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) BiH očekuju određene posljedice.
„Vjerovatno bi nas moglo koštati i finansijski i usporiti naš rad iako u konačnici kao udruženje registrovano na državnom nivou ne bismo trebali da budemo obuhvaćeni ovim zakonom. Iako je naše sjedište u Sarajevu, pretpostavljam da će nam otežati saradnju sa organizacijama iz Republike Srpske ili otežati isplate za naše saradnike u Banjoj Luci“, smatra Denis Džidić izvršni direktor BIRN-a.
Džidić kaže kako će veći pritisak biti na organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj posebno one koje nemaju dovoljno resursa, te da je sličan zakon u Rusiji doveo do gašenja brojnih medija i aktivističkih nevladinih organizacija te značajno oslabio civilno društvo.
Denis Džidić, foto: Screenshot
Zastrašivanje NVO-a
Baš zbog sličnosti sa ruskim Zakonom, koji je usvojen 2012. godine, a na osnovu kojeg su neke medijske kuće i organizacije označene kao strani agenti u Rusiji, brojne međunarodne organizacije kritikovale su Nacrt Zakona, navodeći kako se njime pokušava zastrašiti nevladin sektor.
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH je tražila povlačenje ovog Nacrta zakona sa dnevnog reda, jer sami zakon, kako se navodi, ima “za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva”.
Nacrt zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija izazvao je ozbiljne kritike Venecijanske komisije Vijeća Evrope i Ureda Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR).
Ove dvije organizacije su u zajedničkom saopštenju od 15. juna 2023. godine iznijele mišljenje da nacrt tzv. zakona o stranim agentima sadrži ozbiljne nedostatke, da je nedorečen, nejasan i u nekim dijelovima dvosmislen.
Ustavni stručnjaci Venecijanske komisije i ODIHR-a, istaknuli su da se predloženi zakon samo odnosi na povećanje transparentnosti inozemnog financiranja, “što samo po sebi ne predstavlja legitiman cilj u skladu s međunarodnim instrumentima”.
„Neprofitnim organizacijama prijeti se i sankcijama, uključujući mogućnost zabrane rada“, stoji u saopštenju ovih organizacija.
Kako je navedeno u zajedničkom mišljenju, propisane kazne nesrazmjerne su te prekomjerno ograničavaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja.
Venecijanska komisija i ODIHR su pozvale vlasti u Republici Srpskoj da u potpunosti preispitaju usvajanje tog zakona i da se uključe u daljnje konsultacije sa svim zainteresiranim stranama kako bi se garantiralo uživanje prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u Republici Srpskoj.
Zakon obuhvata i dio medija
Nakon što je Narodna Skupština Republike Srpske usvojila zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora, ni ovaj zakon, ako bude usvojen neće zaobiđi jedan broj medija u RS-u.
Na udaru Zakona o stranim agentima mogao bi se naći i portal Capital, čiji je osnivač Udruženje za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta.
Zbog toga se medijski radnici i nevladin sektor nada da će vlasti u RS-u odustati od jednog, kako Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital kaže, nakaradnog zakona.
„Taj zakon nas stavlja na listu zemalja koje se ne mogu podičiti demokratijom i uređenim društvima koja štite ljudska prava“, navodi Vukelić.
Siniša Vukelić, foto: Arhiv
On smatra kako bi usvajanjem toga zakona nevladinom sektoru bila nanešena nepopravljiva šteta.
„Brojna udruženja građanima pružaju mnoštvo usluga, koje im nije omogućila vlast kroz svoje redovno funkcionisanje. Pored toga, brojni mali, nezavisni mediji, koji su otkrili brojne afere, a čiji su osnivači udruženja građana, također bi se našli na novom udaru vlasti, nakon kriminalizacije klevete“, zaključuje Vukelić.
Medijski djelatnici i uposlenici u nevladinom sektoru nadaju se da će u mjesecu kada se zvanično očekuje „zeleno“ svjetlo Evropske unije, te otpočinjanje pregovora oko članstva BiH u evropskoj zajednici država, entitetske vlasti u Republici Srpskoj odustati od usvajanja ovog Zakona. Međutim, prema mišljenju Denisa Džidića iz BIRN-a, ministri u Vladi RS neće prezati od ispunjavanja želja Miloradu Dodiku.
„Teško je očekivati da će Vlada Republike Srpske odustati od ovog zakona, posebno nakon iskustva za kriminalizovanjem klevete koje je manje više prošlo bezbolno za vlasti u ovom entitetu. To je želja Milorada Dodika i on je taj koji donosi odluku. Njegovi uzori su Vladimir Putin i Viktor Orban i ovaj zakon je pripremao na osnovu ruskih i mađarskih zakona. To je pravac u kojem on već duže vremena želi odvesti entitet kako bi sebi olakšao zadržavanje na vlasti“, smatra Džidić, te napominje kako su nevladine organizacije i mediji ostali rijetki otpor za ono što izgleda kao beskonačna vlast Milorada Dodika, te će on iskoristit svaku priliku da ih oslabi.
Ovo je četvrti put da se u Republici Srpskoj nastoji donijeti zakon o nevladinim organizacijama. U prva tri pokušaja nijedan tekst nije upućen u parlamentarnu proceduru budući da se odustajalo zbog pritiska javnosti.
U Bosni i Hercegovini, prema elektronskom registru udruženja i fondacija, trenutno radi oko 25.600 nevladinih organizacija. Od toga je u Republici Srpskoj registrovano više od 7.500. Nema podatka koliko njih se finansira iz inostranstva.
