Foto: DPA/Sa tai chi u duge godine starosti: U Kini će uskoro biti 400 miliona penzionera
Stanovništvo Kine brzo stari. Vlada pod pritiskom prilagođava politiku, ljudi trebaju duže raditi.
Piše: Ying HUA
Preveo: Ešref Zaimbegović
U procesu modernizacije Kine uticaj demografskog faktora je izuzetan. Jedan od važnijih zadataka postalo je da se izazovi koji nastaju izuzetnom veličinom stanovništva i dubinskim promjenama demografske strukture odgovarajuće savladaju.
Predsjednik Xi Jinping izradio je pet značajki moderne socijalističke države sa kineskim karakteristikama pri čemu je najvažnija značajka modernizacija ogromnog stanovništva. To ima najmanje dvije dimenzije. Proces modernizacije ljudskog društva je u toku već više od 200 godina. U Velikoj Britaniji on je započeo u drugoj polovini 18. stoljeća i pogodio je deset miliona ljudi, u SAD on je dobio na ubrzanju u 20. stoljeću i ticao se već stotina miliona ljudi. Kineski cilj modernizacije treba sada da se realizuje sa stanovništvom od više od 1,4 milijarde ljudi, što ovu modernizaciju čini najdramatičnijom u istoriji ljudskog razvoja.
Druga dimenzija je aspekt realnosti. Prema statistici 2022. godine stanovništvo Kine brojalo je 1, 413 milijardi ljudi što je oko 17,7 posto ukupnog stanovništva svijeta, 4,26 puta više od stanovništva SAD, 3,16 puta više od stanovništva EU, 9,75 puta više od stanovništva Rusije i 11,21 puta više od stanovništva Japana. Stanovništvo Kine je veće nego svih zemalja i regiona u svijetu koji su se do sada modernizovali.
Osim toga težnja Kine ka opštem blagostanju za sve ljude je sa aspekta ogromnog stanovništva ne samo od globalnog značaja nego i kompleksna i mukotrpna. Razvoj Kine od zaostale agrarne zemlje u industrijsku zemlju tokom malo decenija – i još više u posljednjih deset godina – oslobodila je skoro 100 miliona ljudi iz siromaštva. Ona je otklonila regionalno i apsolutno siromaštvo i izgradila društvo sa opštim skromnim blagostanjem – solidna podloga za potpuno ostvarenje modernizacije zemlje.
Kina se nezadrživo kreče ka eri jakog prekomjernog starenja
Broj stanovnika je doduše ogroman ali treba i pomisliti da je struktura stanovništva Kine doživjela duboke promjene koje će znatno uticati na proces modernizacije zemlje. Zemlja se sada nalazi u kritičnom vremenskom periodu u kome su neophodne obimne reakcije. Što se tiče stope starenja Kina je 1999. i 2000. godine stupila u lako stareće društvo ako se udio stanovništva koje ima 60 odnosno 65 godina ili starije uporedi sa ukupnim stanovništvom. Ako se standard postavi ne 65 – godišnjake onda udio 2021. dostiže 14, 2 posto čime Kina formalno stupa u umjereno stareće društvo i nezadrživo se kreče ka eri jakog prekomjernog starenja koje će vjerovatno nastupiti 2035. godine. Globalno posmatrano udio starijeg stanovništva rastao je između 1990. i 2020. prosječnom godišnjom stopom od 2,5 posto dok je taj udio u Kini rastao za 3,3 posto.
Što se tiče obima starog stanovništva tako je krajem 2021. u Kini živjelo 267 miliona ljudi u starosti od 60 godina i starijh – i preko 200 miliona ljudi u starosti od 65 godina i starijih. Tempo starenja se i dalje ubrzava pošto stanovništvo rođeno za vrijeme rekordnog rađanja u 1960-tim godinama dolazi u visoku starost pri čemu će ukupan broj starijih ljudi 2025. godine očekivano prijeći 300 miliona, a 2035. 400 miliona.
Istovremeno je starenje Kine i kroz brzi razvoj starećeg stanovništva označeno i niskom stopom nataliteta, pri čemu prosječan godišnji rast broja starijih od 80 godina iznosi više od miliona dok je stopa nataliteta pala ispod 1,3. Stanovništvo je stupilo u eru negativnog rasta pri čemu porodična struktura postaje sve manja što znači da prosječna veličina domaćinstva leži ispod tri osobe. Domaćinstva sa jednom ili dvije osobe postaju glavni dio porodične strukture i više od polovine starijih ljudi žive sami bez staranja od strane djece. Povezano sa visokom mobilnošću stanovništva, otuđenje između generacija i susjeda i pretvorba društva poznanika u društvo stranaca dovelo je do nepovratnog slabljenja tradicionalne zaštitne uloge porodice i socijalne solidarnosti. U isto vrijeme, potreba starijih osoba za održavanjem kvaliteta života je sve veća, a jaka potražnja za uslugama staranja za starije osobe dramatično raste.
Promjene u demografskoj strukturi Kine utiču na mnogo načina na proces modernizacije zemlje
Pomenute promjene u demografskoj strukturi Kine uticale su na mnogo načina na proces modernizacije zemlje: Kao prvo pitanje njega starog stanovništva je postalo najveća briga za osiguranje sredstava za život ljudi. Ono se promijenilo od porodične obaveze u nacionalnu obavezu, tako da kineska vlada tome mora posvetiti više pažnje i izgraditi sveobuhvatan politički sistem.
Kao drugo postavlja se izazov za razvoj socijalnog osiguranja.Na jednu stranu ubrzani razvoj starećeg stanovništva vodio je neposredno do kontinuiranog pritiska na penzijske i zdravstvene fondove. Pošto potražnja za službama za starije ljude također brzo raste, optimalizacija sistema penzijskog i zdravstvenog osiguranja kao i ubrzanje razvoja sistema uslužnih djelatnosti za starije ljude postalo je hitan zadatak. Na drugu stranu sve ozbiljnija situacija sa starenjem plus niska stopa nataliteta djeluju direktno na uravnoteženi razvoj stanovništva. Kineska vlada mora ubrzati i razvoj porodiljske zaštite, njege djece i sličnih usluga da bi smanjili teret brige o djeci i uskladiti poslovni i porodični život. Nadati je se da će se time stopa reprodukcije vratiti na normalni nivo.
Kao treće demografska promjena djeluje direktno na šemu zapošljavanja. Prema aktuelnoj zakonskoj penzionoj politici stanovništvo Kine koje je po starosti sposobno za rad opada od 2012. godinu za godinom. Do 2022. godine ono se smanjilo za 65 miliona u poređenju sa 2011, pri čemu je 2022. smanjenje od 6,66 miliona u odnosu na 2021. To pokazuje da je konačno prošla kineska era kad je na raspolaganju stajala radna snaga na neodređeno vrijeme. Iako je ukupan broj stanovnika sposobnih za rad još uvijek veliki pojedini regioni ili branše imaju teškoća u nalaženju radne snage što čini apsolutno potrebnim prilagođavanje starosne dobi za penziju i dalju optimalizaciju politike zapošljavanja.
Kao četvrto ove izmjene imaju direktan uticaj na gospodarski razvoj. Na jednu stranu duboke demografske promjene će neizbježno voditi do promjena u strukturi potrošnje što će opet uticati na strukturu industrije. Gospodarski i socijalni razvoj će se neizbježno morati prilagoditi potrebama starećeg društva što zahtijeva prilagođavanje i modernizaciju strukture industrije. A grane koje donose uslužne djelatnosti za ljude će se dalje razvijati. Na drugu stranu smanjenje stanovništva sposobnog za rad na osnovu starenja će neizbježno voditi do viših troškova rada i polaganog poboljšanja ljudskog kapitala, što će preduzeća opet prisiljavati da ulože kapital kao zamjenu za radnu snagu i mašine kao zamjenu za ljude. Ako se ovo ne uradi kako treba, to će voditi usporavanju gospodarskog rasta.
Do sredine ovoga stoljeća prosječna starost za odlazak u penziju treba da se postepeno poveća sa sadašnjih 54 na preko 60 godina
Enormna veličina stanovništva i demografske promjene kao i njihovo kompleksno djelovanje su važne realnosti koje se moraju rješavati. Kineska vlada je već stvarno razvila i realizovala odgovarajuće koncepcije. Tako je kao prvo aktivno savladavanje starenja stanovništva utvrđeno kao nacionalna strategija i postepeno integrisana u odgovarajući politički sistem. Centralni komitet Komunističke partije Kine je 2020. predložio realizaciju nacionalne strategije za aktivno savladavanje starenja stanovništva a 2021. godine su određene provedbe su predviđene u nacionalnom „14. petogodišnjem planu“ i jedna cilj u dugoročnom planu 2035. godine.
Osnovni elementi strategije su formulisanje dugoročne strategije razvoja stanovništva; stvaranje temeljnog sistema uslužnih djelatnosti za starije ljude; ubrzani razvoj industrije i branši za usluge starijim ljudima; optimalizacija sistema penzijskog osiguranja; postepeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju; aktivan razvoj ljudskih resursa za starije ljude i razvoj gospodarstva za „sjedokose“; kao i optimalizacija politike rađanja; razvoj integrativnog sistema staranja o djeci; snižavanje troškova poroda, porodiljskog bolovanja i odgajanja djece i podsticanje uravnoteženog dugoročnog razvoja stanovništva. Ovi strategijski planovi se postepeno integrišu u odgovarajuće političke sisteme.
Kao drugo potrebno je poboljšati sistem i mehanizam za osiguranje starećeg stanovništva i trebaju se pripremiti odgovarajuće organizacione garancije za provedbu nacionalne strategije za savladavanje starenja stanovništva. Kod institucionalnih reformi 2018. Ministarstvu za civilne poslove dodani su posebni uredi kao Department of Pension Services idas Department of Child Welfare. Kod institucionalnih reformi 2023. Ministarstvu civilnih poslova podređeni su Aging Work Agency i China Association for the Aged čime je ojačana odgovornost nadležnog resora za ukupno planiranje i koordinirano poticanje. Očekuje se da će Centralni komitet komunističke partije Kine poduzeti i jače organizacione mjere da bi u potpunosti proveo nacionalnu strategiju aktivnog rješavanja problema starenja stanovništva.
Kao treće treba da se ubrza optimalizacija sistema socijalnog osiguranja. Uključujući: poticanje sazrijevanja i okončanja zakonskog penzionog sistema kroz provedbu nacionalnog ukupnog planiranja osiguranja osnovnog kapitala; poticanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja kroz optimalizaciju mehanizama finansiranja, standardizacije politike plaćanja za liječenje i poboljšanja nivoa ukupnog planiranja. Treba da se uspostavi temeljni penzioni sistem da bi se time poticao koordinirani razvoj poslova i branši za potrebe starijeg stanovništva. Formati službi za starije ljude treba da se obogate pri čemu treba da se na svim nivoima stave na raspolaganje ugodnije i pristupačnije službe za starije ljude. Kroz uspostavljanje sistema plaćanja porodiljskog odsustva i razvoj brige za djecu treba da se poboljša sistem podrške porodici i tako dalje. Šta Kina treba je jedan potpuni sistem socijalnog osiguranja koji je dorastao prevelikom starenju i “bezdjetnosti”.
I kao posljednja tačka trebala bi se regulisati relevantna politika da bi se politika prilagodila promjenama u strukturi stanovništva. Tome pripada i to da se starosna granica za odlazak u penziju koliko je moguće brzo, malim koracima pomjera. Od sada do sredine ovoga stoljeća treba se prosječna starosna granica sa 54 podići na 60 godina. Ljudski resursi za starije ljude trebaju se dalje razvijati i trebaju se formulisati smjernice za ponovno angažovanje penzionera. Stariji ljudi treba da se ohrabre za ponovno zapošljavanje, za osnivanje vlastitih preduzeća i učešće u socijalnim aktivnostima. Treba da se uvedu strategije da bi se podržao razvoj industrija koje su pogodne za starije ljude. Treba da se potiče gospodarstvo za sjedokose da bi ono postalo nova tačka rasta narodnog gospodarstva i da se time može efektivno pokriti potrošačka potreba starijih ljudi.
Hua Ying je pridruženi istraživačica na Institutu za ekonomiju stanovništva i rada na kineskoj Akademiji socijalnih znanosti u Pekingu kao i članica savjeta kineskog društva za socijalnu sigurnost.
