Foto: Reuters
To se promijenilo u januaru, kada je tada novi američki predsjednik Donald Trump izrazio interesovanje za preuzimanje kontrole nad ovom strateški važnom i resursima bogatom teritorijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Taj potez odjeknuo je širom Evrope, posebno među saveznicima u NATO-u, uključujući Dansku, kojoj Grenland formalno pripada. (Kopenhagen upravlja vanjskom i monetarnom politikom, dok Grenlanđani kontrolišu većinu unutrašnjih pitanja.)
Zbog toga će sada svi pogledi biti uprti u izbore 11. marta, koje je raspisao grenlandski premijer Mute Egede nakon Trumpovih izjava. Iako su u kampanji prisutna i uobičajena unutrašnja pitanja, glavno pitanje je jasno: prikloniti se Americi, ostati uz Dansku ili težiti nezavisnosti?
Treba naglasiti da većina Grenlanđana ne želi da postane dio Sjedinjenih Država, a nijedna od pet parlamentarnih stranaka to ne zagovara. Zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen, Egede je jasno poručio da Grenland – kao autonomna teritorija Kraljevine Danske – nije na prodaju i da samo Grenlanđani mogu odlučivati o njegovoj budućnosti. Zanimljivo je i da je parlament nedavno usvojio zakon kojim se zabranjuju anonimne i strane donacije u izbornoj kampanji.
Ali šta ako se pojavi ponuda koju ne mogu odbiti? Američki interes za ovo ostrvo datira još iz 19. vijeka, a Grenland je zapravo bliži Sjevernoj Americi nego evropskom kontinentu. Njegovu sigurnost već garantuje američka vojna baza na sjeveru ostrva.
Arktik, naravno, nije izuzet od interesa velikih sila. I Kina i Rusija aktivne su u regionu, ne samo zbog unosnih rezervi rijetkih metala već i zbog otvaranja novih trgovačkih ruta usljed topljenja leda. Čak i ako Grenland ne postane američki teritorij u skorije vrijeme, moguće je da će u budućnosti biti postignut neki oblik sporazuma o slobodnoj trgovini ili pridruživanju s Washingtonom.
Ipak, Grenlanđani su prilično konzervativni po ovom pitanju. Dok drugi možda vide unosne poslovne prilike, mnogi od njih vide domovinu koju treba očuvati. Trenutno na Grenlandu postoje samo dva rudnika, a prethodni izbori 2021. godine obilježeni su popularnom odlukom o ograničavanju istraživanja nafte i gasa te zabrani eksploatacije uranijuma.
Tu na scenu stupa Danska. Tri od pet političkih stranaka žele nezavisnost od Danske, uključujući i ljevičarsku stranku premijera Egedea Zajednica naroda, koja je pobijedila na prethodnim izborima prije četiri godine i vjerovatno će ponovo osvojiti najveći broj glasova.
Isto važi i za trenutnog koalicionog partnera vladajuće stranke, socijaldemokratsku stranku Naprijed, koja cilja na drugo mjesto. Stranka liberalnih demokrata, koja podržava ostanak u uniji s Danskom, također bilježi dobre rezultate u anketama, što bi moglo zakomplikovati formiranje koalicije i odrediti budući pravac Grenlanda.
Iako većina Grenlanđana izražava želju za nezavisnošću, istovremeno žele zadržati dosadašnji životni standard. Međutim, teritorija u velikoj mjeri zavisi od Danske. Grenland je lojalan danskoj kruni od 1814. godine, a čak 50 posto njegovog izvoza odlazi u Dansku, dok 60 posto uvoza dolazi iz Danske.
Polovina stanovništva radi u javnom sektoru, koji Kopenhagen u značajnoj mjeri finansira kroz subvencije. Osim toga, kako bi ojačala sigurnost na ostrvu, danska vlada je prošlog mjeseca obećala ulaganje od dvije milijarde eura (2,16 milijardi dolara) u unapređenje svojih arktičkih odbrambenih kapaciteta.
Na Grenlandu postoji komisija koja istražuje kako bi izgledao potencijalni raskid s Danskom, ali bi taj proces u suštini zahtijevao tri koraka.
Prvo, Kopenhagen i Nuuk bi morali postići sporazum o uslovima razdvajanja. Zatim bi se moralo održati referendum na cijelom Grenlandu, u kojem bi građani glasali o nezavisnosti. Na kraju, danski parlament bi morao odobriti cijeli proces.
Stranke koje zagovaraju nezavisnost žele da se referendum održi u narednom četverogodišnjem mandatu, ali s obzirom na trenutne neizvjesnosti koje okružuju teritoriju, malo je vjerovatno da će do njega doći već 2025. godine.
