Stanovnici Šuice i općine Tomislavgrad izjasnili su se peticijama o projektima izgradnje vjetroelektrana i solarnih parkova, i očekuju da se poštuje taj oblik direktne demokracije. Spriječiti izgradnju znači održati čudesni biljni i životinjski svijet, znači i zadržati Šuičane u njihovom zavičaju.
Dok političari nude naša prirodna blaga, a EU lansira registar sirovina Zapadnog Balkana namijenjen budućim investitorima, države bivše Jugoslavije nisu kapacitirane da se odupru štetnim rudarskim projektima. Za to vrijeme, teritoriji BiH, Srbije i Ukrajine postaju strateška sirovinska baza zelene tranzicije, a velike sile utvrđuju dominaciju nad prirodnim resursima. Grupa novinara iz BiH, Ukrajine, Italije i Njemačke, analizira uticaj zelene politike na države trećeg svijeta i tehnologije rekultivacije kontaminiranih lokacija.
Pjotr Kropotkin je umro prije 100 godina. Ipak, njegove ekološke i društvene inovacije i učenja su utjecajne i danas.
Ekspanzija zelene energije u posljednjih nekoliko godina, otvorila je u BiH basen u najmanju ruku sumnjivih radnji, u kojem se peru milijarde maraka. Godinama se čeka implementacija tzv. prozumjera, a koče ih oni koji čuvaju mrežu za sebe.
68 nevladinih organizacija poziva institucije Evropske unije da u novom budžetu, za period nakon 2027. godine, osiguraju namjenska sredstva za zaštitu okoliša i pravednu tranziciju regiona ovisnih o uglju na Zapadnom Balkanu. Trenutno ne postoje posebna EU sredstva namijenjena regijama koje ovise o uglju na Zapadnom Balkanu, dok se podrška za zaštitu okoliša i organizacije civilnog društva pruža putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Međutim, prema informacijama iz Brisela, čini se da podrška EU za Zapadni Balkan u budžetu za period 2028–2034. više neće uključivati IPA.
Centar za životnu sredinu uputio je snažan apel protiv, kako kažu, destruktivnih radova na obalama rijeke Vrbas u Banjaluci, upozoravajući na opasnost od betonizacije i uništavanja prirodnog zelenog prostora.
Asfaltna baza izgrađena na visinskoj koti iznad gradilišta hidroelektrane “Dabar” na teritoriji opštine Bileća predstavlja ekološku bombu za životnu sredinu i stanovništvo u slivu rijeke Trebišnjice, uključujući Bileću, Trebinje i okolna mjesta.
Više od 45 ugroženih biljnih vrsta, 1.300 hektara netaknute prirode i pola miliona maraka uloženih u projekte – sve to nije bilo dovoljno da Opštinsko vijeće Žepče razmotri inicijativu za zaštitu Matinskog visa, ali jeste da na istom prostoru odobri nove kamenolome.
Aktom Federalnog ministarstva okoliša i turizma Termoelektrani Tuzla je data saglasnost da nastavi sa realizacijom projekta razvojnih aktivnosti i izvrši probno suspaljivanje mješavine uglja i alternativnog goriva.
Kineske kompanije nemaju konkurenciju na velikim državnim gradilištima u Republici Srpskoj. Tako je i u slučaju HE Dabar, jednom od najvećih gradilišta gdje se, uprkos višestrukim sudskim osporavanjima, radovi nastavljaju iako gradnjom u opasnost dovode i eko sistem i građane tog područja.
Od odgovora koje dobiju od zvaničnih institucija, zavisiće i daljni koraci eko aktivista. Kada je riječ o zaštite prirode, pominju i moguće tužbe, ukoliko se utvrdi da bi planirane istražne radnje imale negativan uticaj. Sa druge strane, kažu eko aktivisti, vjerovatno će biti osporena koncesija, ukoliko je ona data suprotno odluci Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i presudi Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da odluka Vlade FBiH o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju nije u skladu s Ustavom BiH.
Iako se o recikliranju otpada u Bosni i Hercegovini govori jako dugo, ono i dalje nije zaživjelo u punom kapacitetu. Nemar nadležnih, slaba edukacija i informisanost stanovništva, doprinijeli su trenutnom stanju da se reciklira samo deset odsto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, procjena je kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina. Svake godine u BiH, u prirodi završava od 10 do 15 kilograma plastike po stanovniku.