Kategorija Ekologija

Vojni gas do daske

Ugljični otisak vojski iznosi, procijenjeno je, 5,5 posto ukupnog globalnog ugljičnog otiska. To znači da bi vojske, da su država, bile četvrta država svijeta po ugljičnom otisku, iza Kine, SAD-a i Indije, a ispred Rusije. Ta količina premašuje emisije cijelog afričkog kontinenta

Ostaje li Kakanj bez pitke vode zbog rudnika u Varešu?

Više od godinu dana građani Kaknja upozoravaju da će zbog radova na otvaranju rudnika u Varešu Općina Kakanj ostati bez pitke vode. Zabrinutost građana još je veća jer informaciju o prisustvu teških metala u vodi nisu saznali od nadležnih institucija, već na društvenim mrežama

ZELENI TALAS – Klima u godini ekstrema

Protekla godina bila je najtoplija ikada u istoriji mjerenja. Naučnici je nazivaju godinom ekstrema. Klimatski rekordi su se rušili poput domina, a početak 2024. je rolerkoster temperature. Slobodno se može reći, prirodu smo natjerali da se „otme kontroli“.

Metalni stisak Zapada i servilnost domaćina u slučaju Adriatic Metalsa

Početak eksploatacije ruda u Varešu obilježen je pravnom gimnastikom Vlade FBiH pri donošenju odluka o prenamjeni šumskog zemljišta. Dok generalni direktor kompanije Adriatic Metals priznaje da su koncesione naknade preniske, strane diplomate pritišću federalne političare da donose odluke u skladu sa potrebama kompanije. Zastupnica u Europskom parlamentu Tineke Strik poziva OHR “da interveniše i osigura da prestane pritisak ovih zemalja, opsjednutih profitom i interesima privatnih aktera”

Drina ponovo prekrivena tonama smeća, problem BiH, Srbije i Crne Gore niko ne rješava

Ogromna plutajuća deponija ponovo je ovih dana zastrašujući prizor ekološke katastrofe s Drinskog jezera, koje je prekrilo oko pet hiljada kubnih metara različite vrsta otpada. Ovo je višedecenijski problem koji niko ne rješava i koji iz godine u godinu ugrožava zdravlje stanovništva, a ogromne količine otpada, osim iz okolnih gradova, stiže Limom iz Srbije, te Drinom iz Crne Gore.

Šta je divljina?

Još 1967. ta dvojica naučnika predvidela su da će ljudske aktivnosti kao što su seča šume, poljoprivreda i građenje puteva sve više rasparčavati ekosisteme i pretvarati ih u izolovane deliće okružene okeanom koji nazivamo civilizacija – to jest, okružene ljudima i stvarima koje su ljudima potrebne. Biološki diverzitet, povezanost i ekološki procesi zamenjeni su gradovima, autoputevima, velikim univerzitetima i operskim kućama, bibliotekama, predgrađima i kolskim prilazima, stokom i usevima, parkinzima, tržnim centrima i terenima za golf.