Foto: Nenad Jovanović
Povodom 32. godišnjice ratnog zločina koji su jedinice Hrvatskog vijeća obrane počinile u Ahmićima 16. aprila 1993. godine više nevladinih organizacija organiziralo je antiratnu akciju sjećanja “Ahmići 32 godine kasnije: ne u naše ime” na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića kojom su javnost podsjetili na taj događaj.
U ime organizatora, Nela Pamuković iz Centra za žena žrtava rata ROSA pročitala je zajedničku izjavu u kojoj je naglasila da su lokalne jedinice HVO-a izvele napad na Ahmiće, mjesto kod Viteza u srednjoj Bosni, pod kodnim imenom “48 sati pepela i dima” što samo po sebi govori koje su bila namjere te akcije.
– Jedan je to od najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH. Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Počinjen je na svirep način, pobijene su cijele obitelji, žrtve su spaljene, a još nisu nađena sva tijela nestalih. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta. Njih 24 je ranjeno, uništeno je 169 kuća i dvije džamije; jedna je spaljena, a jedna minirana. Od ubijenih, 32 su bile žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina – istaknula je.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, i potpredsjednik paradržave Herceg-Bosne, između ostalih, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zaključio da je masakr počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om te rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a”.
“To je paradigmatičan primjer poricanja i prikrivanja, jer se obavještajna služba pokušala infiltrirati u Haški tribunal. Ta se tajna operativna operacija akcija zvala “Haag”. Zato smatramo da bi se hrvatske vlasti umjesto kontinuiteta umanjivanja i negiranja ratnog zločina trebale suočiti s mračnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv BiH. Politika preuzimanja odgovornosti jedini je put za hrvatsko društvo; vlasti bi morale aktivno obilježavati ovaj datum te odavati civilnim žrtvama ubijenim u naše ime na teritoriju susjedne države BiH odati pijetet na isti način kao što odaju pijetet drugim žrtvama hrvatskog etniciteta. Zahtijevamo i da se informacije o ovom zločinu uvrste u sve oblike povijesnog sjećanja putem javnih medija i institucionalnih manifestacija te odgovornim i istinitim uvrštavanjem u povijesne udžbenike”, naglašeno je u izjavi.
Također zahtijevaju da glavni grad Hrvatske preuzme svoj dio odgovornosti za suočavanje s prošlošću i da jedan trg proglasi trgom ahmićkih žrtava. “Već treću godinu zaredom zahtijevamo od Grada Zagreba pozitivan odgovor na inicijativu o imenovanju. Zagreb bi time napravio važan korak u iskazivanju poštovanja žrtvama, doprinio osvještavanju i educiranju javnosti, te samoj prevenciji zločina. Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo na riječima”, stoji u izjavi.
Odgovornim obrazovanjem i informiranjem građana, Hrvatska može napraviti da se smanji težak teret i mrlje naše prošlosti kao što je zločin u Ahmićima. Odgovornost je jedini put za naša društvo i za stvarni mir, ne samo u Hrvatskoj, nego i puno šire, ističe se.
Akciju u kojoj su podijeljeni i leci s temom Ahmića organizirali su Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Ženska mreža Hrvatske te Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva.
U okviru akcije, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u srijedu, u 17 sati održava se tribina “Zašto je Zagrebu potreban Trg ahmićkih žrtava?” na kojem će govoriti Marijana Senjak, psihoterapeutkinja koja je specijalizirala traumatsku psihologiju, Tamara Opačić, glavna urednica društvenog magazina Nada i Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a uz moderiranje voditeljice Documente Vesne Teršelič.
