Foto: Jade Gao/AFP/Getty Images
Komentari kineskog predsjednika Si Đinpinga koji su uslijedili nakon što je američki izaslanik za klimu Džon Keri (John F. Kerry) završio trodnevne razgovore u Pekingu sa svojim kineskim kolegom, razotkrili su izazov s kojim se svijet suočava u suzbijanju zagađenja koje zagrijava planetu i koliko napetosti između Vašingtona i Pekinga otežavaju zajednički rad na klimatskoj krizi.
Kina i SAD su dva najveća zagađivača klime u svijetu i njihov dijalog, nakon gotovo jednogodišnje pauze, smatra se ključnim za rješavanje prijetnji rasta temperatura i ekstremnijih vremenskih prilika na planeti, pišu svjetski mediji.
Sijevo odbijanje
Kina će “nepokolebljivo” slijediti svoje obaveze, ali tempo takvih napora “treba i mora biti” određen bez vanjskog uplitanja, rekao je Si najvišim zvaničnicama Komunističke partije u govoru kasno u utorak, 18. jula, u isto vrijeme kada je Keri boravio u Pekingu, napisao je Vašington post (The Washington post)
Sijev pristup označio je raskid s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015., kada je kinesko-američki sporazum otvorio put međunarodnom cilju zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Kina je, naglasio je list, nadmašila SAD kao najveći svjetski emiter gasova s efektom staklene bašte i odobrila izgradnju desetina elektrana na ugalj prošle godine.
Obraćajući se novinarima u telefonskom razgovoru u srijedu, Keri je opisao svoje razgovore s kineskim zvaničnicima kao “vrlo srdačne, vrlo direktne i, mislim, vrlo produktivne”, ali je priznao da nisu doveli do značajnog pomaka. Također je naglasio da je trenutni globalni toplinski talas uticao na razgovore.
S druge strane, Peking je jasno dao do znanja da će domaći problemi oblikovati kineski pristup energiji. Iznenadne poplave, iznenadna zahlađenja i drugi ekstremni vremenski događaji posljednjih godina su podigli svijest javnosti u Kini o opasnostima zagrijavanja atmosfere, ističe list, dodajući da su emisije Kine iznosile 11,4 milijarde tona karbon dioksida u 2022., što je pad od manje od jedan posto u odnosu na nivo iz 2021.
Keri je 17. jula proveo 12-satni radni dan sa svojim kineskim kolegom Sie Ženhuom. Kad se poslije dva dana susreo s potpredsjednikom Han Žengom, američki izaslanik je pozvao da klima bude “samostalno” pitanje, odvojeno od širih bilateralnih odnosa, napisao je Vašington post uz ocjenu da su pregovori dvije zemlje o klimi, nekada rijetka svijetla tačka u napetim odnosima, sve više potkopani napetostima oko trgovine, tehnologije i ljudskih prava.
Područja saradnje
Sjedinjene Države i Kina nisu uspjele postići nove klimatske sporazume uprkos “produktivnim” razgovorima, izjavio je u srijedu Džon Keri nakon posjete Pekingu, što je ishod koji naglašava napetosti između dva najveća svjetska zagađivača karbon dioksidom, piše Politiko (Politico).
Keri je rekao da su sati sastanaka iza zatvorenih vrata s visokim kineskim zvaničnicima otkrili “stvari oko kojih smo se jasno složili”, pri čemu su se obje strane obavezale na redovne sastanke, uključujući i jedan u sljedećih nekoliko sedmica.
Čak i bez ikakvih neposrednih pomaka, ukazuje Politiko na ocjene stručnjaka, činjenica da su se dvije strane obavezale na redovne razgovore predstavlja značajan korak u ponovnom uspostavljanju povjerenja između dvije zemlje u trenutku kada su ukupni odnosi na najnižem nivou u savremenoj istoriji.
Međutim, naglasio je portal, ni Keri ni njegov kineski kolega Sie Ženhu nemaju posljednju riječ o klimatskoj politici u svojim zemljama. Kineski predsjednik Si Đinping u konačnici odlučuje o politici u Pekingu, dok se Kerijev šef, predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), suočava s različitim ograničenjima, poput republikanaca u Kongresu koji se protive klimatskim politikama administracije.
Uprkos tome, područja saradnje i dalje su nadohvat ruke. Jedno od tih područja je smanjenje emisija metana, tvrde stučnjaci naglašavajući da dvije kineske nacionalne naftne kompanije već dokumentuju svoje emisije metana i da Kina radi na planu za smanjenje metana, što je pristala učiniti u zajedničkoj izjavi sa SAD u Glasgovu.
Kina bi također mogla ojačati finansiranje povezano s klimom koje nudi međunarodnim partnerima, rekao je Bajford Cang (Byford Tsang), viši savjetnik evropskog ekološkog think tanka E3G.
Kina je to već učinila u određenoj mjeri svojom inicijativom Pojas i put i svojim programom finansiranja Jug-Jug, kazao je Cang, uz naglasak da Kina radije usmjerava finansiranje kroz bilateralne napore kako bi mogla vršiti kontrolu.
‘Složen energetski odnos’
Sjedinjene Države i Kina emituju najviše gasova s efektom staklene bašte u svijetu i ako bi pristale na ubrzanje planova za smanjenje štetnih emisija, to bi moglo uticati da svijet ostane unutar sigurnih granica globalnog zagrijavanja, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ističući podatke koji ukazuju na “složen energetski odnos” dvije ekonomske sile.
Kina, najveći svjetski emiter karbon dioksida, proizvodi 12,7 milijardi metričkih tona godišnje dok su time emisije u SAD-u smanjene na oko 5,9 milijardi tona godišnje. Ipak, ističe list, te brojke ne govore cijelu priču.
Od 1850. Kina je ispustila 284 milijarde tona karbon dioksida. Ali Sjedinjene Države, koje su se industrijalizirale daleko ranije, ispustile su gotovo dvostruko veću količinu: 509 milijardi tona emisija. U pregovorima o klimi, kumulativne emisije smatraju se tačkom odgovornosti: zemlje s većim emisijama u prošlosti imaju veći teret odgovornosti.
Određene analize ukazuju da prosječan Kinez troši daleko manje energije od prosječnog Amerikanca, godišnje oko 10,1 tona zagađenja karbonom u poređenju sa 17,6 tona u SAD.
U vrijeme administracije Baraka Obame (Barack), Sjedinjene Države pristale su smanjiti emisije za najmanje 26 posto ispod nivoa iz 2005. do 2025. Bajden je pojačao taj cilj, obećavši da će SAD smanjiti emisije za 50-52 posto u odnosu na te nivoe do kraja decenije, ističe list dodajući da su Sjedinjene Države također obećale zaustaviti nove emisije do 2050. godine.
Kina je u Pariškom sporazumu obećala da će dostići vrhunac emisija do 2030. Također se obavezala da će povećati udio svoje energije nefosilnih goriva poput vjetra, sunca i nuklearne energije na 25 posto. Si Đinping je 2021. rekao je da će Kina postati karbonski neutralna do 2060. godine.
Analitičari kažu da su se Sjedinjene Države s novim zakonima i propisima približile ispunjenju svog cilja do 2030. godine. Kina je također na putu da ispuni svoje kratkoročne ciljeve, uprkos značajnom nedavnom porastu u izgradnji elektrana na ugalj, napisao je list, dodajući da je Kina uvrstila domaće klimatske ciljeve u svoj posljednji petogodišnji plan.
Značaj dijaloga
Kako su Kina i SAD dva najgora zagađivača u svijetu, njihov dijalog nakon gotovo jednogodišnje pauze smatra se ključnim za rješavanje prijetnje ekstremnih vremenskih prilika, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).
Sastanci američkog izaslanika za klimu s kineskim kolegama bili su prvi sastanci dvije strane nakon godinu dana, ističe AP dodajući da je Keri treći visoki zvaničnik Bajdenove administracije koji je posljednjih sedmica putovao u Kinu na sastanke sa svojim kolegama nakon državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) i ministrice finansija Dženet Jelen (Janet Yellen).
Američki zakonodavci su, napisao je Asošiejtid pres, okrivili Kinu jer insistira da je još uvijek ekonomija u razvoju koja proizvodi mnogo manje onečišćenja po glavi stanovnika i da bi trebala biti izuzeta od strožih klimatskih standarda koje su usvojile razvijene zapadne ekonomije.
S druge strane, Kina je vodeća u svijetu u proizvodnji i potrošnji uglja i nastavila je s izgradnjom novih postrojenja koja godišnje proizvode tone karbon dioksida u atmosferu.
Tokom ovosedmičnog boravka u Pekingu, Keri je rekao da se obje zemlje nadaju nastavku razgovora o ograničavanju emitovanja karbon dioksida koji zadržava toplinu i drugih gasova s efektom staklene bašte prije pregovora UN COP 28 koji će se održati u Dubaiju u novembru i decembru.
Tom Vudruf (Thom Woodroofe), viši saradnik Kineskog klimatskog centra Azijskog društva i bivši diplomata za klimu, ocjenjuje da je Kerijeva posjeta “mala pobjeda za stabilizaciju odnosa SAD-a i Kine” da su “vrata jasno otvorena za daljnje bavljenje klimom”.
Kao i u SAD i Evropi, Kina je ovog ljeta doživjela rekordno visoke temperature koje su, naglasio je Asošiejtid pres, ugrozile usjeve i natjerale vlasti u gradovima da otvore atomska skloništa iz doba Hladnog rata kako bi pomogli stanovnicima da pobjegnu od vrućine.
