U današnjem svijetu koji se razvija ogromnom brzinom, poduzeća se suočavaju s novim setom izazova i odgovornosti. Jedan od najznačajnijih faktora koji je dobio na važnosti u posljednjim godinama je ekologija.
Ako se u današnjem svijetu pomjerimo korak bliže filozofskim raspravma između Hobsa (Hobbes), Loka (Lock), Monteskijea (Montesquieu), Rusoa (Rousseauu), vidimo da se prirodna prava čovjeka na život, slobodu i vlasništvo sve više utapaju u “duh zakona”, po kojem se svaki čovjek rađa slobodan, a svuda ostaje u okovima, u kojima se svako njegovo dostojanstvo i moral grubo brišu i nestaju u apsolutnoj moći vladara protiv koje niko nema moć pobune.
Poliamorija i ne-monogamija još uvijek izgledaju zabranjeno, primamljivo, opasno i seksi, a kapitalizam je to prepoznao i sada počinje raditi ono što kapitalizam radi svakoj subverziji – pripitomljava je i disciplinira, prilagođava boljestojećim mušterijama, pronalazi ciljne skupine za nove bestselere, skup(n)e terapije, streaming hitove i popratnu industriju
Razumno je biti pesimista kada smo suočeni sa izborom između parazitskog kapitalizma i neofašizma u nastajanju. Ali s obzirom na to da ni kraj sveta ni kraj kapitalizma izgleda neće skoro, ostaje pitanje: kuda ćemo dalje?
Teoretičari zavere ispravno su shvatili bar dve stvari: da se istina može dramatično razlikovati od onog što nam se zvanično govori i da je obično neprijatna. Nema mnogo fantasta zavere koji tvrde da svetom upravlja dobronamerno tajno društvo koje će jednog dana svakom od nas uplatiti velike pare na bankovni račun.
Tačno prije sto godina umro je Vladimir Iljič Lenjin, vođa Oktobarske revolucije koja je odjeknula među najširim radničkim slojevima u cijelom svijetu. Nada da će iznevjerena obećanja Francuske revolucije o slobodi i pravednom poretku biti konačno ostvarena zatitrala je u srcima miliona ugnjetenih, potlačenih, na razvalinama europskog poretka koje je iza sebe ostavio veliki imperijalistički rat. Od tada pa do danas mogućnost da najugnjeteniji slojevi stanovništva preuzmu vlast u svoje ruke noćna je mora svih političkih elita. Možemo se upitati čemu taj strah i danas kada je očito Lenjinov pokušaj propao i to davno prije 1989. godine. Ono zastrašujuće u vezi s Lenjinom je što je otvorio vrata te mogućnosti, što je pokazao da ta mogućnost može postati stvarnom. Ovdje ćemo samo u najkraćem iznijeti osnovne ideje njegovog učenja.
Kao konzumenti smo pseudobogovi užitka, zbog čega smrt percipiramo kao apokalipsu. To nas tjera na jačanje konzumacije koja nas je i dovela u ćorsokak, kaže autor knjige "Kapitalizam i smrt"
Foto: AP Photo/Mark Lennihan Završena je trka za komercijalizaciju interneta, a najveći pobednik je reklamna industrija. To je sjajna vest ako ste izvršni direktor ili krupni akcionar neke od malobrojnih kompanija koje dominiraju globalnom ekonomijom digitalnog oglašavanja, vrednom 600 milijardi dolara. Za…
