Svakom sistemu je potrebna organizacija koja nameće disciplinu. Da je svet nekim slučajem pošao Lenjinovim putem i da je MMF završio na njegovom radnom stolu, on bi ga prihvatio u celosti, onakvog kakav jeste, i Fond bi obavljao istu funkciju koju je obavljao u poslednjih osamdeset godina.
Prošao je vek od smrti Vladimira Iljiča i više od tri decenije otkako je njegov boljševički projekat propao. Međutim, njegov nemilosrdni pragmatizam, nazovimo to tako, i danas ima značaj.
Tačno prije sto godina umro je Vladimir Iljič Lenjin, vođa Oktobarske revolucije koja je odjeknula među najširim radničkim slojevima u cijelom svijetu. Nada da će iznevjerena obećanja Francuske revolucije o slobodi i pravednom poretku biti konačno ostvarena zatitrala je u srcima miliona ugnjetenih, potlačenih, na razvalinama europskog poretka koje je iza sebe ostavio veliki imperijalistički rat. Od tada pa do danas mogućnost da najugnjeteniji slojevi stanovništva preuzmu vlast u svoje ruke noćna je mora svih političkih elita. Možemo se upitati čemu taj strah i danas kada je očito Lenjinov pokušaj propao i to davno prije 1989. godine. Ono zastrašujuće u vezi s Lenjinom je što je otvorio vrata te mogućnosti, što je pokazao da ta mogućnost može postati stvarnom. Ovdje ćemo samo u najkraćem iznijeti osnovne ideje njegovog učenja.
