Oznaka opsada sarajeva

Marko Vešović: Krv Paščeća

Zbirka pjesama „Poljska konjica” Marka Vešovića važno je štivo za razumijevanje ratnih zlodjela pod komandom Radovana Karadžića. Zbirku je, Vešović posvetio Mireli Pločić, prijateljici svoje kćerke Ivane, kao i svoj sarajevskoj djeci ubijenoj za vrijeme opsade grada, njih 1500.

POSTJUGOSLAVENSKI REKVIJEM: SARAJEVO, BOSNAE 1992. – 2020.

Ovo su samo djelomična sjećanja koja pokušavaju barem unekoliko predočiti tko je bio i ostao Dragan Vikić, Tata, Babo, ovodobne brozovsko-valterovske karizme, i tko mu sve nije oprostio što nije pristao biti podobni i poćudni Hrvat ili Srbin ili što je naprosto postojao kao kjafir-ćafir te na njihovu nemoć i žalost, nezamjenjiv, poštovan i voljen branitelj Sarajeva i Bosne kao zajedničkog doma za sve.

Asmir Kujović: Četiri ratne fotografije Milomira Kovačevića Strašnog

Tokom dugih zimskih mjeseci za vrijeme opsade Sarajeva, kada nije bilo struje ni plina, drva su značila život. Jedna vrećica drva na pijaci koštala je i do sto njemačkih maraka. Drveće u parkovima je bilo posječeno i ne jednom sam vidio kako i žene sa sjekirama obaraju neko stablo na travnjaku pored Miljacke.

Praznik Sarajeva

Kad sam došao kući, s majkom zapodjenuh razgovor o ratnim danima u Sarajevu, o tome kako ih je ona doživjela, šta joj je najteže bilo. Spomenula je tri stvari, njih se i kasnije pred nama prisjećala.

Vesna Rajnović: Čudo bosanskog oprosta

Teško je objašnjiva, ali mnogo puta potvrđena spremnost Bosanaca i Hercegovaca na praštanje. Proizašla iz strahovite patnje koju je ovaj narod bio prisiljen proživjeti, kao i iz nade da se takva bol više nikada i nikome ne ponovi, želja za pomirenjem i manjak osvetoljubivosti u Bosni i Hercegovini osjeća se na mnoge i često neočekivane načine. Ona dokazuje da ovi ljudi nisu izgubili čovječnost, jedino što je, uz sam goli život, u ratu bilo važno sačuvati, a ujedno i najlakše izgubiti

Opsada Sarajeva: Tri decenije laži, ćutanja i poricanja

Tokom opsade poginulo je 14.011 ljudskih bića, od čega 7.808 u prvoj ratnoj godini, 3.392 u narednoj, a među ubijenima bilo je 1.601 dete. Lakše i teže je ranjeno oko 50.000 ljudi. Fašisti su na Sarajevo ispalili oko 64.490 granata, u proseku 329 dnevno; rekord su postavili 22. jula 1993. godine – 3.777 ispaljenih granata. Tako kaže statistika smrti i razaranja, to je bio učinak razularenog srpskog nacionalizma i njegovih ubilačkih falangi koje su predvodili Radovan Karadžić i Ratko Mladić. A iza njih je stajao vrhovni vožd vaskolikog srpstva Slobodan Milošević.
SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.