Promocija video serijala “Ožiljci”, koji kroz svjedočenja običnih ljudi podsjeća na strahote rata skoro 30 godina od njegovog završetka i šalje snažnu anti-ratnu poruku za naredne generacije, održana je danas pod nazivom “U susret Dejtonu – Ožiljci kao opomena i lekcija za budućnost”.
Nedavno izašla iz štampe, knjiga Zinete Subašić pod naslovom Minka bavi se temom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini i sudbinama ljudi, onih koji su uspjeli preživjeti rat, odnosno onih koje naknadno rat ubija svojim nehumanim i neljudskim posljedicama. Rat je u ovoj knjizi samo užasni okvir koji obilježava sve posljedice i psihološke traume što ih ostavlja jedna takva ljudska kataklizma. Knjiga je komponovana od mnoštva kratkih priča koje povezuje sudbina bosanske djevojčice Minke, koju kao četverogodišnjakinju odvode španski vojnici da je spase od smrti, praktično kao ratni plijen, od njezinih roditelja iz Novog Travnika.
Samo što većina Izraelaca još nije pojmila dimenzije poraza u Gazi. Oni nisu stigli ni do očiglednog zaključka da bi bilo bolje da Izrael nije ni ušao u taj rat, a već hrle ka libanskom Sidonu. Kao i u slučaju s Rafijahom – nema protivljenja. Ljudi demonstriraju, ali ne protiv rata.
Opšti izbori koji su nedavno održani u Britaniji, uglavnom su se odvijali kako se očekivalo. Premijer Riši Sunak je iseljen iz Dauning Strita, a da niko nije žalio za njim, i zamenjen ispraznim menadžerizmom Kira Starmera. Otpalo je čak 175 konzervativnih poslanika, uključujući nekoliko iz vrha partije, u velikom nacionalnom talasu apatičnog pristanka na Sive laburiste. U vrhu britanske politike, posle 14 godina vladavine konzervativaca, sve se promenilo kako bi sve ostalo isto.
Velika stvar za građane Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana bila bi potpuna, apsolutna i konačna izolacija Milorada Dodika, prije nego što umisli da je Che Guevara.
Dobitnica prestižne nagrade “World Press Photo” fotografkinja Tanya Habjouqa doputovala je u Sarajevo gdje će u sklopu Sarajevo Photography Festivala otvoriti svoju izložbu iz ciklusa “Occupied Pleasures” (Okupirana zadovoljstva) koji je nastao u Gazi, Zapadnoj obali i Jerusalemu.
Mislim kako je simptomatično da počinitelji zločina s hrvatske strane u pravilu naginju ustaštvu, a zločinci sa srpske strane četničkoj ideologiji. Bez ideologija koje pravdaju njihove zločine oni bi bili obični ubojice i palikuće; s prikladnom ideologijom nema te svinjarije koja se ne bi mogla pravdati nacijom, vjerom, domovinom.
Jedna od najpoznatijih fotografija opkoljenog Sarajeva i jedan od simbola izložbe Lavirint devedesetih je i fotografija sarajevskih mladenaca, Sanele i Emira Klarića. Izložba je pred brojnom publikom otvorena prošlog četvrtka u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a dan nakon otvaranja izložbu su posjetili i Sanela i Emir.
U magli rata ne postoje jednostavna rješenja nego samo rizici i konfliktni ciljevi.
S obzirom na sudanske resurse i važan geografski položaj, niz bogatijih, stabilnijih zemalja žele parče Sudana, ali nijedan od njihovih planova ne obuhvata žrtve rata. Da bi stvar bila još gora, u ovom ratu (kao i u drugim koji će doći), klimatski poremećaj će „umnožiti pretnje“. Štaviše, sve dok naši mediji ne budu videli sudanski sukob, a posebno sudanske građane kao temu vrednu izveštavanja, stvarnost tamošnjeg rata nalaziće se negde iza horizonta.
Fjodor Krašeninikov o složenosti ruske propagande, odnosu prema Buči i zašto protumjere sa Zapada ne uspijevaju
