Foto: Reuters
U optužnici se navodi da su petorica visokih komandanata Vojske Republike Srpske učestvovala krajem jula 1992. godine u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo i okolna mjesta u blizini Prijedora, koje je nastanjeno, uglavnom, civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti.
“Prilikom kojeg je u samo nekoliko sati, ubijena 61 žrtva, među kojima najmlađi dječak od 16 godina, a najstarija žrtva imala je 81 godinu, kao i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti. Tri osobe su nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni”, navodi se u saopštenju za javnost Tužilaštva BiH.
Dodaje se da su prilikom napada počinjena silovanja i seksualna zlostavljanja nekoliko žrtava, a više desetina osoba, uglavnom, muškaraca, odvedeno je u prijedorske logore.
Nekoliko žrtava preminulo je tokom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatvorenika dovezena iz Briševa.
“Prilikom napada uništavani su i zapaljeni vjerski i civilni objekti, a preživjelo civilno stanovništvo iz naselja Briševo i drugih susjednih naselja protjerano je i prisilno preseljeno sa tog područja, njih oko 350 civila”, ističe se u saopštenju.
Tijela većeg broja žrtava su pronađena, ekshumirana i identifikovana tokom 1997., 1998., i 2001. godine.
Tužilaštvo BiH će navode optužbe dokazivati pozivanjem 143 svjedoka, od čega će pet svjedoka svjedočiti uz dodijeljene mjere zaštite, dva vještaka, kao i prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
