Prije 16 godina Ustavni sud Federacije BiH proglasio je Zakon o šumama Federacije BiH neustavnim, tako da od davne 2009. ne postoji zakonska regulativa koja tretira ovu oblast. Da bi barem deklarativno regulirali pitanje zaštite šumskog bogatstva, svi kantoni u Federaciji su donijeli svoje kantonalne Zakone o šumama, a kao izuzetak ostaje Hercegovačko-neretvanski kanton.
Upravo će nedostatak zakonske regulative u ovom polju dovesti do apsolutnog bezvlašća, koje se pored uništavanja hektara šumskog bogatstva najtransparentnije oslikava na gubicima u proračunu HNK-a. Tako su prihodi od sječe šume 2009. godine iznosili 1,9 miliona KM, da bi danas po ovom osnovu HNK prihodovao svega nešto više od 11 hiljada KM.
O razlozima prestanka važenja Zakona o šumama Federacije BiH, a samim tim i na nivou HNK-a za Tačno.net govorio je Vlado Bevanda, javni pravobranilac.
„Zbog neusklađenosti sa Ustavom Federacije BiH jer se njime vrijeđa pravo općina na lokalnu samoupravu, a ostavljeni prijelazni rok od šest mjeseci od dana objave tih presuda je bezuspješno protekao“, kazao je Bevanda i dodao da od tada do danas nije donesen zakon o šumama FBiH ni zakon o šumama HNK-a, koji bi regulirali ovu materiju.
Iako šume u Federaciji nisu zakonski zaštićene već 16 godina, Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, izjavio je da je veliki put do donošenja zakona o šumama jer su veliki interesi na nivou Federacije i svih kantona.
„Stvarno tu imamo nekakva velika uplitanja s terena kad je u pitanju taj zakon, svako ima svoje mišljenje, ali ipak trebalo bi biti relevantno ono što resorno ministarstvo planira da uradi s tim zakonom, jer ipak smo mi najodgovorniji za vođenje politike šuma u Federaciji. Međutim, mi sada nemamo nikakvu ingerenciju, nijedno zakonsko slovo“, kazao je Hrnjić i dodao da se trenutno ne može govoriti o bilo kakvim preprekama za donošenje zakona o šumama.
Kazao je da je zakonska procedura koja se odnosi na javnu raspravu završena, te da je zakon pripremljen i čeka da ide na mišljenja kantonima. Da bi se zaštitile šume u Federaciji BiH, Hrnjić je mišljenja da je ključna stvar planiranje, što predviđa osnivanje zavoda za šumarstvo koji bi planirao šumske osnove, a kantoni bi ih izvršavali.
„Znači, za sada su kantoni prepušteni sami sebi i tu dolazi do situacije da neko može planirati i izvršavati jer nema dovoljno kontrole s viših nivoa vlasti. U ovom slučaju Federacija bi se aktivno uključila i kod planiranja i kod kontrole realizacije planiranog. To bi sigurno umnogome doprinijelo da sačuvamo šume i planski djelujemo prema šumama“, kazao je Hrnjić.
Kemal Hrnjić/foto: Vlada FBiH
Na pitanje ko će platiti štetu ljudima za izgubljene živote i materijalna dobra, nakon što smo naveli primjere nedavnih poplava u HNK-u, odgovor ministra Hrnjića je bio da ne zna da li se svaka šteta može dovesti u vezu s tim da je neko posjekao šumu, pa da je zbog toga nastala erozija tla. Kazao je da je to stvar struke.
„Niko nije amnestiran i svi smo krivi, ja sam danas kao resorni ministar, ali se može napraviti pregled unazad deset, petnaest godina, pa vidjeti ko šta nije uradio, i to se može lako utvrditi“, naveo je Hrnjić kao odgovor na pitanje o odgovornosti.
Jasno je zašto nema zakona
Prema dostupnim podacima na području HNK-a nalazi se 254 hiljade hektara šume i šumskog zemljišta, od čega 79 posto u državnom i 21 posto u privatnom vlasništvu. Ovi podaci nisu ažurirani s obzirom na to da resorno ministarstvo još uvijek nije izradilo nove šumske gospodarske osnove kojima je rok važenja istekao prije nešto više od deset godina.
Odgovor na pitanje zašto HNK nema zakon o šumama i na koji način ovo ministarstvo pokušava zaštititi šumu tražili smo od resornog ministarstva na čijem čelu je ministar Mario Jurica (HDZ BiH).
Kako su nas informirali, Skupština HNK-a krajem 2013. godine usvojila je Nacrt zakona o šumarstvu HNK-a koji je trebao poslužiti kao dobra osnova za izradu prijedloga zakona o šumarstvu HNK-a.
Mario Jurica/foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a
Nakon ugrađenih primjedbi i sugestija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a izradilo je Prijedlog zakona o šumama HNK-a i 2014. godine uputilo ga Vladi HNK-a, ali zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana između ostalih i jedinica lokalne samouprave, kao i Saveza općina i gradova FBiH, prijedlog je vraćan više puta na usaglašavanje i doradu.
Tako je Prijedlog zakona o šumarstvu HNK-a u novembru 2020. godine upućen Vladi HNK-a, ali je vraćen na dodatno usaglašavanje. Dvije godine kasnije novi prijedlog zakona ponovo je dostavljen Vladi, ali je zbog promjene vlasti povučen kako bi se još jednom izvršila detaljna analiza te usaglasili stavovi svih zainteresiranih strana.
Đani Rahimić/foto: FB
Odgovor na pitanje zašto nakon 16 godina HNK još uvijek nema zakon o šumama tražili smo i od političkih predstavnika u ovom kantonu. Jedini koji je bio spreman govoriti za portal Tacno.net je Đani Rahimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara uime Kluba Bošnjaka (SDA).
„Ne može biti da nema zakona. Pravna praksa ne poznaje da nema zakona, ako nije usvojen sada, onda važi neki otprije. To što se možda nekom ne sviđa taj otprije, pa kaže da nema, to je druga tema, ali zakon mora postojati. To što kaže da nema, to nije istina. Nešto što sam naučio od pravnika jest da ne može postojati „pravni vakuum“, znači važi neki koji je prije važio, pa makar bio iz Jugoslavije“, kazao je Rahimić.
Tužilaštvo ne procesuira prijave za sječu šume
Senad Kurtović, direktor Uprave za šumarstvo HNK-a, kazao je da je u HNK-u Kantonalna uprava za šumarstvo podnosila krivične prijave protiv nekoliko pravnih lica.
„Sve te prijave su više puta odbacivane od Kantonalnog tužilaštva jer nisu htjeli da provode istragu i tako su ‘padale u vodu’. Mi ama baš nikakvog upliva nemamo kako rade ta preduzeća, jedino što Kantonalna uprava može da radi jest da kao građani, odnosno naši čuvari kao građani podnose isključivo krivične prijave protiv pravnih i fizičkih osoba kad ih nađu u bespravnoj sječi”, kazao je Kurtović i dodao da uglavnom zbog nepostojanja zakona to ide po tužilaštvima i sudovima, gdje se nešto rješava, a nešto ne rješava.
Kantonalno Tužilaštvo HNK/foto: Vijesti.ba
Pitanje pravnog okvira, ali i posljedica nepostojanja zakona o šumama aktualizirano je nakon tragičnih poplava u oktobru 2024. godine, koje su pored materijalne štete nažalost odnijele i ljudske živote.
Senad Husnić, vlasnik kompanije „Amitea“, koji je u posljednje vrijeme u žižu javnosti došao zbog protesta ekoloških udruženja protiv rekonstrukcije male hidrocentrale na rijeci Kraljuščici, koja je prilikom svog izlijevanja oštetila više stambenih objekata, naglašava da je od 2016. godine do danas u više navrata upozoravao nadležne instance na nelegalnu sječu šume.
„Nelegalna sječa šume ugrozila je i naša postrojenja, odnosno centrale. Mi smo prvobitno u nekoliko navrata usmenim i pisanim putem obavještavali Opštinu Konijic, Federalnu upravu za inspekcijske poslove te Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Tražili smo da se mi kao koncesionari koji su dobili sve moguće dozvole i koji rade poštujući zakone ove države zaštitimo. To se nije dogodilo.”
Upravo će kompanija „Amitea II“ 2019. godine Tužilaštvu HNK-a podnijeti krivičnu prijavu protiv pravnih i privatnih lica koja su na lokalitetu Trešnjevica vršili golu sječu šuma. U svojim prijavama su naglasili da se na ovom prostoru radi o velikom nagibu terena, te da postoji bojazan od pojave klizišta.
Senad Husnić/Tacno.net
Međutim, kao i u nizu drugih prijava, Tužilaštvo je donijelo naredbu da se istraga o ovom predmetu neće provoditi zbog nepostojanja osnova sumnje da su prijavljeni počinili krivična djela za koja su prijavljeni.
Kako su nas informirali iz Tužilaštva HNK-a, na području Područnog tužiteljstva Konjic, koje obuhvata općine Konjic, Jablanicu i Prozor-Ramu u 2024. godini zaprimljena je 21 kaznena prijava zbog kaznenog djela šumska krađa, od čega je 9 predmeta završeno, 3 predmeta se nalaze u radu i u fazi provjere navoda prijave, dok su u 9 predmeta podnesene prijave protiv nepoznatih počinitelja ovog kaznenog djela.
Šta kaže struka?
Izvještaj o preliminarnom pregledu i inžinjersko-geološkim karakteristikama lokacije na prostoru vodotoka rijeke Kraljuščice tokom urgentnih sanacionih radova nakon poplava 2024. radio je Enes Šerifović, predsjednik Sekcije inžinjera geologije, koji je izjavio da je prvi problem bila bespravna sječa, a drugi problem je bio što vodotoci nisu bili pripremljeni za te drvenaste materijale.
„Sječa uzrokuje to da imate dosta drvenastog materijala u vodotocima, prve veće kiše naprave brane, te brane nisu adekvatne, one joj samo pojačaju snagu. Čim se ona razvali, ona dalje ide da uništava sve pred sobom. Taj vodotok radi jednu čudnu stvar, on podsijeca padine. S tom snagom vode on jednostavno ruši prirodno stanje padine, odsiječe i napravi klizište, i sav onaj materijal, koji mi vidimo dolje je donesen ispiranjem tla zbog bespravne sječe šume, zatim sabiranjem svog tog materijala iz vodotoka, pojedinačnih brana koje brane u trenucima zadrže, a ne prave dovoljno uspora da smanje njihovu snagu“, objasnio je Šerifović.
Dodao je i da ono što je vidio pregledajući vodotok Kraljuščice jest da je brana K1 mini hidroelektrane (MHE) napravila uspon duž cijelog toka, što je dovelo do smanjenja snage vode u donjem toku. Naveo je da bi posljedice bile puno veće da je snage vode bila veća.
Nakon što su se 7. decembra 2024. radnici firme „Amitea II“ s mehanizacijom pojavili kraj rijeke Kraljuščice, na mjestu oštećenih MHE-a, to je izazvalo protest među brojnim udruženjima za zaštitu životne sredine. Na skupu su udruženja zatražila hitnu obustavu obnove mini hidroelektrana. Okupljeni na protestima su iskazali bojazan da se sanacijom i ponovnim uspostavljanjem rada MHE-a mogu pokrenuti aktivna klizišta.
Članovi Udruženja „Zeleni Neretva“ Konjic su mišljenja da su dvije MHE koje se nalaze u uzvodnim toku rijeke Kraljuščice u dobroj mjeri uticale na količinu i obim u donjem dijelu rijeke, gdje se nalaze naselje i ljudi i koji su devastirani tokom poplave, izjavio je Amir Varišić, predsjednik ovog udruženja.
„Ono što nas drugo zabrinjava je to da su se stvorile pukotine i odroni gdje ih ranije nije bilo. Vjerovatno su oni uzrokovani i ranije kada su se radile same dvije MHE, kada su korištena građevinska sredstva i miniranje i otkopavanje, i ono što nas je strah je da se izlascima na teren i snimcima i slanjem svim mogućim inspekcijama ne može reći ‘dajte ljudi da formiramo stručnu nezavisnu komisiju geologa, ljudi od te struke koji će ocijeniti’.
Lejla Kusturica/foto: Buka
Prema mišljenju Lejle Kusturice, direktorice Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“ institucije otvoreno staju na stranu investitora štetnih projekata, svjesno zanemarujući interese lokalnog stanovništva, kojem bi trebale služiti.
„Od početka obnove dviju MHE na Kraljuščici apelujemo na inspekcijske organe da postupe po podnesenim zahtjevima za vršenje nadzora te izlaskom na teren, utvrde objektivno stanje. Nažalost, odgovori koje dobijamo sugeriraju da je u slivu Kraljuščice sve gotovo normalno… Ne postoje ni klizišta ni odroni na trasama nekadašnjih cjevovoda spomenutih MHE-a koja bi mogla dovesti do nove katastrofe. Međutim, mi biramo da vjerujemo vlastitim očima i nastavit ćemo insistirati na poštivanju svih zakonskih i podzakonskih akata i u ovom slučaju”, kazala je Kusturica.
Vlasnik kompanije „Amitea II“ Senad Husnić u razgovoru za portal Tačno.net ističe da se njegova kompanija sredinom 2000-tih javila na otvoreni poziv Opštine Konjic te da su osam godina pripremali dokumentaciju. Prema njegovim riječima rad MHE-a pušten je u pogon tek nakon pribavljanja svih dozvola.
„Mi smo 2005. dobili koncesiju. Konkurencija nam je bila kompanija u vlasništvu Edhema Bičakčića te Ante Markovića. I koncesiju smo dobili zato što smo dali najbolje uslove. A vidite, 2015. puštene, tačno poslije deset godina, od toga dvije godine smo fizički izvodili radove, a osam godina ‘ganjali’ dokumentaciju.“
Medijske navode o političkoj povezanosti negira. Kako navodi Salem Marić, nekadašnji prvi čovjek SDA u HNK-u je njegov vjenčani kum s kojim se poznaje čitav život.
„U posljednjem periodu o meni se svašta pisalo. Ja ne negiram da je Salem Marić moj vjenčani kum. Mi se poznajemo od prvog razreda osnovne škole, zajedno smo pohađali i srednju školu, ja sam firmu otvorio 1995. godine a on je tad ostao u vojsci. Uostalom, Salem Marić je 2014. godine bio sekretar SDA u Mostaru i sigurno nije imao političku snagu s te pozicije da nekome nešto ‘završi’. Druga stvar, nedavno je objavljen tekst da je moja kompanija dobila subvencije za rad MHE-a, što nije istina, i mi smo to demantovali. Također su pisali da je moja kompanija uplatila samo 40 hiljada KM po osnovu koncesione naknade. Sve su to notorne laži sa ciljem blaćenja moga imena.“
Gradsko vijeće Konjic/foto: Grad Konjic
Prema podacima do kojih je došao portal Tačno.net kompanija „Amite II“ po osnovu koncesionog ugovora u 2024. godini uplatila ukupno 220.270,71 KM Gradu Konjicu na ime akontacija za MHE Kraljuščica 1 i 2, a od početka rada do danas ukupno je uplaćeno 2.013.131,70 KM. Nakon isteka koncesionog ugovora u trajanju od 30 godina vlasništvo na malim hidroelektranama će preuzeti Grad Konjic.
Vlasnik kompanije „Amitea II“ ističe da je 20. oktobra 2024. tražio obezbjeđenje dokaza nesreće od Suda, a da je nalaz dobio četiri i po mjeseca poslije zahtjeva. Naglašava da je inspekcija utvrdila da je sve urađeno po zakonu.
„Tražio sam da se procijeni jesam li ja kriv za ovu nesreću i da li ima smisla da se to pravi ponovo, jer sad treba uložiti sredstva u iznosu od preko 17 miliona KM u sanaciju štete na objektima malih hidrocentrala.“
Sijeci šumu
Iz razgovora sa Đenisom Ćosićem, stanovnikom naselja Bare, jedinog naselja koje je stradalo u oktobarskim poplavama, a koje se nalazi u blizini rijeke Kraljuščice, saznali smo da u tom naselju živi 14 domaćinstava, te da je riječ o kućama i vikendicama. On je kazao da je kao stanovnik Bara pokušao pomoći. Rekao je da je u početku imao izuzetnu komunikaciju sa Civilnom zaštitom, vatrogascima, a tu je i Grad Konjic, gdje su institucije u svakom trenutku nastojale da pomognu.
„Ono što smo mi uradili na internom nivou, i oni koji su nam u najvećem problem rješavali je upravo firma ‘Amitea’. Oni su odvlačili i upravo sad odvlače, rješavaju nam problem bez ikakvih naknada, bez ikakvih interesa, bez ikakvih predrasuda o bilo čemu. Oni su pristali i sad bih želio da apelujem da svi ljudi razumiju naš problem i one koji nam sada konkretno pomažu, a to su oni koji nam odvlače materijal ispred kuća, rješavaju korito rijeke, vraćaju ga u prvobitno stanje. To je ono što je fakt i nešto što ne može niko da pobije u ovom stanju“, kazao je Ćosić.
Odvoz posječene šume sa lokaliteta Trešnjevica/foto: Tacno.net
Skoro pet mjeseci nakon poplava koje su pored materijalne štete odnijele i ljudske živote vlast u HNK-u nisu uradile apsolutno ništa kako bi preventivno djelovale da se ovakve tragedije ne bi događale.
Prvi korak svakako bi bio da vlast nakon šesnaest godina pravno regulira pitanje sječe šuma koja se u ovom trenutku dešava na područjima koja su nastradala u poplavama u oktobru 2024. godine.
U nastavku serijala o šumama u HNK-a donosimo priču o djelovanju čak pet šumskih gazdinstava u kantonu koji nema zakon o šumama.
/
