Priča o sarajevskim “ratnim mladencima”: “Emir je meni napravio cipele, ja njemu sašila košulju”

Jedna od najpoznatijih fotografija opkoljenog Sarajeva i jedan od simbola izložbe Lavirint devedesetih je i fotografija sarajevskih mladenaca, Sanele i Emira Klarića. Izložba je pred brojnom publikom otvorena prošlog četvrtka u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a dan nakon otvaranja izložbu su posjetili i Sanela i Emir.

Sanela i Emir Klarić: Foto: Bojan Kovačević

Sanela i Emir Klarić vjenčali su se 1995. godine u Sarajevu pod opsadom. Fotografija fotografa Danila Krstanovića na kojoj nasmijani mladenci šetaju Kulovićevom ulicom, a u pozadini se vide platna razapeta između zgrada, koja su štitila od napada snajpera sa okolnih brda.

“Mi smo jednostavno željeli da se vjenčamo, nama nije bilo važno kako. Za 21 dan smo sve organizovali. Emir je meni napravio cipele, ja njemu sašila košulju i prsluk. To je bio događaj kojem su svi željeli nešto dati, svi su željeli da doprinesu, nešto da urade”, kažu Sanela i Emir te dodaju kroz smijeh: “Kad smo se vjenčali, pitali su nas Gdje ćete na medeni mesec? Mi smo imali Azura, komšiju u ulici koja se zvala Obala, pa smo govorili Idemo kod Azura na obalu.”

Sanela i Emir Klarić – 29 juli 1995.godine; Foto SniperAlley

Fotografija sarajevskih mladenaca postala je simbol borbe i otpora Sarajlija, kao i nade i vjere u bolju budućnost. Danas se smatra jednom od najvažnijih fotografija u historiji ratne fotografije. Sanela i Emir su i dalje u braku i imaju dvije kćerke.

Izložba Lavirint devedesetih predstavlja plod trogodišnjeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih. Sarajevska izložba predstavlja dopunjenu i proširenu verziju pilot izložbe istog naslova koja je tokom ljeta 2023. godine bila postavljena u Beogradu.

Cilj ove izložbe je novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas, možda više nego ikad.

Postavka pred posjetioce postavlja pitanje da li smo, kao pojedinci, ali prije svega kao društva, uopšte izašli iz labirinta u koji smo upali početkom 1990-ih. Ulazak u lavirint i slobodno lutanje njime posjetiocima daje mogućnost da tu traumatičnu deceniju sagledaju iz više uglova, ali prije svega iz ugla ljudi kojima je život razrušen u jednom danu, onih koji su bili protiv rata, koji su morali napustiti svoj dom i koji su bili okruženi obmanama sa svih strana.

Nijedna izložba ne može u potpunosti prikazati jednu deceniju. To se posebno odnosi na devedesete godine koje su u našoj regiji ostavile neizbrisiv, dugotrajan trag. Zato je princip ove izložbe fragment ili krhotina. Posjetioci su pozvani da Labirint devedesetih u svojim mislima upotpune onim što nedostaje, što bi trebalo biti prikazano i što se tek treba razumjeti. Samo zajednički možemo, gledajući u nedavnu prošlost, spoznati vlastitu sadašnjost i zamisliti drugačiju budućnost.

Izložba će biti otvorena za posjetioce do 15. septembra 2024. u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Izložbu su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podrška EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

N1

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
N1

N1

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Postizborna euforija je prošla, novi sazivi gradskih i općinskih vijeća trebaju početi raditi, a pobjednici krenuti sa realizacijom obećanog „boljeg sutra“, kako bi mogao glasiti...
Promocija video serijala “Ožiljci”, koji kroz svjedočenja običnih ljudi podsjeća na strahote rata skoro 30 godina od njegovog završetka i šalje snažnu anti-ratnu poruku za...
Nedavno izašla iz štampe, knjiga Zinete Subašić pod naslovom Minka bavi se temom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini i sudbinama ljudi, onih koji su...
Samo što većina Izraelaca još nije pojmila dimenzije poraza u Gazi. Oni nisu stigli ni do očiglednog zaključka da bi bilo bolje da Izrael nije...