Foto: Europska ljevica/Flickr
Na skupštini koja je 24. veljače održana u Ljubljani, Evropska ljevica (EL), savez 40-ak stranaka ljevice u Evropi, predstavila je manifest za evropske izbore koji će se održati u lipnju, a za svog vodećeg kandidata izabrala predsjednika EL-a Waltera Baiera iz Komunističke partije Austrije (KPÖ). EL je za nadolazeću kampanju odredio pet prioriteta: troškove života i stanovanja, klimatsku krizu, građanska prava i različitost, mir i demokraciju, te javne usluge i socijalna prava.
Nakon što je izabran za spitzenkandidata, Baier je rekao da je zadaća ljevice učiniti da “Evropska unija bude u službi naroda”. Predstavio je glavne ciljeve manifesta, među kojima je inicijativa da se pravo na dostupno stanovanje formalizira u obliku evropskog zakona. Predlaže se i donošenje direktive kojom bi se odredila gornja granica na visinu stanarine, da se sedam posto zajedničkog BDP-a izdvaja za potrebe obrazovanja, istraživanja i inovacija, a dva posto za kulturu te da se u evropsku legislativu uvede zločin femicida. EL se protivi izdvajanju dva posto BDP-a za vojsku i zalaže za međunarodno mirovno rješenje za prekid rata u Ukrajini.
Baier je rekao da je Evropa najbrže zagrijavajući kontinent na planeti, ali i napomenuo da borba protiv klimatskih promjena treba imati klasnu dimenziju te da je “ekološka rehabilitacija moguća jedino uz zaustavljanje neoliberalnih politika”. “Ekološka transformacija neće se dogoditi ako je kao svoj zahtjev i nužnost ne prihvati radnička klasa”, rekao je. U intervjuu koji je u prosincu lanjske godine dao portalu Euractiv, Baier je kritizirao “elitistički i pretjerano znanstveni pristup” Evropskih zelenih klimatskoj krizi. “Ne vidim da Zeleni nude ekološki projekt koji polazi od interesa radničke klase.
Naravno da je moguće osmisliti ekološku transformaciju s točke gledišta dobrostojećih slojeva, no to automatski za sobom povlači otuđenje onih dijelova društva koji su zabrinuti zbog svoje socijalne stvarnosti, koji ne mogu platiti stanarinu ni skrbiti o svojoj djeci”, rekao je. Walter Baier predsjednik je EL-a od prosinca 2022., a za vodećeg kandidata grupacije izabran je iako nema iskustva u evropskim institucijama i iako ga KPÖ nije stavio na svoju izbornu listu pa se neće natjecati za funkciju u EP-u. Komentirajući prvi prigovor, Baier je rekao da “Evropa nije samo Bruxelles” te da ljevica želi biti glas upravo onih Evropljana koji se u tom gradu rijetko čuje.
Evropska ljevica jedina je lijeva skupina u EP-u koja ima pravo nominirati spitzenkandidata u procesu koji strankama omogućava da interno izaberu svoga kandidata za predsjednika Evropske komisije (EK). No sistem predizbora de facto je napušten 2019. kada su ga članice zaobišle i za predsjednicu EK-a imenovale Ursulu von der Leyen, koja se sada kandidirala i za drugi mandat. Ionako defektna demokracija evropskih institucija time je dodatno srozana, a neke grupacije, poput liberala i ekstremne desnice, neće ni imati zajedničkog kandidata na izborima ili će ih imati više.
Stranke ljevice također se nisu uspjele ujediniti za nadolazeće izbore pa će na njih izaći u dva bloka, jedan EL-ov i drugi u obliku platforme Sada ljudi! koju su 2018. osnovale stranke nastale partijskim raskolima u nizu evropskih zemalja. Tjedan dana prije kongresa EL-a u Ljubljani, 15 stranaka te platforme, među kojima su španjolski Podemos, Nepokorena Francuska te portugalska, švedska i danska ljevica, sastale su se u Kopenhagenu, gdje su predstavile vlastiti predizborni manifest.
Najmanje sedam članica platforme Sada ljudi! ujedno su i dio Evropske ljevice, primjerice Nepokorena Francuska Jeana-Luca Mélenchona, koja je promijenila svoj status iz članice u promatračicu EL-a. Grčka Siriza, inače punopravna članica EL-a, prošlog se ljeta također raskolila nakon niza izbornih poraza i izbora “progresivnog centrista” Stefanosa Kaselakisa za šefa stranke, jednako kao i njemački Die Linke, koji je također član EL-a i čijih je devet zastupnika u Bundestagu otišlo sa Sahrom Wagenknecht.
Komentirajući potkraj prošle godine ove raskole, Baier je rekao da je “vrlo nezadovoljan činjenicom da, u trenutku kada se događa uspon ekstremne desnice, ljevica toliko energije troši na unutarnje diskusije i borbe”. Tako fragmentirana Evropska ljevica po projekcijama vjerojatno će ostati na sadašnjih 37 ili dobiti jednog više zastupnika u EP-u (od 705 mjesta), dok se ekstremno desnoj grupaciji Identitet i demokracija predviđa najveći skok, sa 60 na 87 mjesta.
