Foto: AFP
Dok u američkom Kongresu nastoje postići dogovor za pooštravanje američkih zakona o imigraciji, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador smatra da bi se Sjedinjene Države trebale više koncentrisati na pomoć “siromašnim ljudima” u regiji, pišu svjetski mediji.
Resursi za siromašne umjesto zidova
Na sastanku u glavnom gradu Meksika, predsjednik Lopez Obrador i američki državni sekretar Antony Blinken dogovorili su se da formiraju radnu grupu kako bi se zajednički suočili s rekordnim brojem ilegalnih imigranata koji pristižu na južnu granicu SAD.
Meksički zvaničnici su, prema pisanju Washington Posta, istakli da je održan “dobar, veoma važan sastanak”, najavivši sastanak radne grupe krajem januara.
Na konferenciji za novinare uoči Blinkenove posjete, Lopez Obrador pozvao Bidenovu administraciju i američki Kongres da osiguraju više resursa za “siromašne ljude” u Latinskoj Americi umjesto da postavljaju “barijere, ograde od bodljikave žice i zidove” kako bi zaustavili poplavu ilegalnih migranata na južnoj američkoj granici.
U prethodnim komentarima, naglasio je list, Lopez Obrador je pozvao Vašington da ukine ekonomske sankcije i razriješi razilaženja s Kubom i Venecuelom, odakle dolazi najviše migranata ove godine.
Biden je, ističe Washington Post, ranije ovog mjeseca rekao da je “spreman pronaći kompromis” o “politici i finansiranju” s republikancima u Kongresu koji su zahtijevali strožiju politiku imigracije, uključujući nova ograničenja pristupa azilu, proširenu ovlast za deportacije i druge instrumente za provođenje, ali da ne bi pristao na “ekstremnu partijsku agendu”.
List dodaje kako je Kongres započeo prazničnu pauzu ne reagujući na dodatni zahtjev Bidenove administracije za 106 milijardi dolara, uključujući skoro 14 milijardi dolara za granične operacije i imigraciju, zajedno sa finansiranjem Ukrajine i Izraela.
Blinkenova posjeta Meksiku uslijedila je nakon što su hiljade migranata iz zemalja širom svijeta stigle na granicu prošlog mjeseca. Posljednjih sedmica, Bidenova administracija je zatvorila niz putnih i željezničkih prijelaza u Sjedinjene Države kako bi pokušala zaustaviti priliv od, kako pokazuju podaci američke Carine i granične zaštite, više od dva miliona migranata na južnu granicu u 2023.
Imperativ za Bijelu kuću
Sastanak delegacija SAD i Meksika, koji je trajao više od dva sata, održan je u ključno vrijeme za predsjednika Bidena jer su ilegalni ulasci u SAD dostigli nove maksimume, što je podstaklo oštre kritike republikanaca i sve veću zabrinutost demokrata pred izbore 2024., ukazuje Wall Street Journal.
Kriza je postala glavna prepreka za nastavak američke vojne podrške Ukrajini, dodaje list, napominjući da su republikanci u Kongresu postavili izmjene zakona o imigraciji kao uslov za podršku paketu demokrata o nacionalnoj sigurnosti u vrijednosti od 110,5 milijardi dolara, koji bi uključivao pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu.
Poboljšanje sigurnosti granica i pronalaženje načina za usporavanje migracije širom regije postali su politički i vanjskopolitički imperativ za Bijelu kuću, ocijenio je list napominjući da postoji niz mjera koje bi SAD željele da meksička vlada preduzme kako bi spriječila kretanje migranata prema američkoj granici.
Sjedinjene Države su mjesecima pokušavale uvjeriti Meksiko da dozvoli Stejt departmentu da procesuira izbjeglice u Meksiku. Takav aranžman bi vjerovatno zahtijevao da hiljade migranata žive u Meksiku mjesecima ili duže dok čekaju na potencijalno preseljenje u SAD što je ukazuje, Wall Street Journal, ideja koju je Lopez Obrador do sada odbacivao.
Još jedno problematično pitanje uključuje prijedloge Kongresa koji bi znatno otežali traženje azila nakon ilegalnog prelaska južne granice. Jedna od tih mjera omogućila bi vladi da protjera migrante nazad u Meksiko bez da im se pruži prilika da zatraže azil, slično politici iz vremena iz pandemije koja je bila na snazi više od tri godine.
Meksički zvaničnici izrazili su spremnost da sarađuju s takvom strategijom ako ona u konačnici smanji broj migranata koji pokušavaju putovati, tvrde obaviješteni izvori. Meksički zvaničnici su također rekli da žele biti uključeni u postavljanje plana umjesto da budu prisiljeni da implementiraju sve što odluči američki Kongres.
Posljednjih godina, dodaje list, Meksiko je provodio kampanje za obuzdavanje porasta migranata na zahtjev SAD. One su, smatraju analitičari, ponekad davale kratkoročne rezultate, ali Meksiku nedostaju finansijska sredstva, infrastruktura i osoblje da održi napore tokom vremena, dok korupcija podriva efikasnost tih mjera.
Karavan na Badnje veče
Uoči Blinkenove posjete Meksiku, hiljade migranata krenulo je pješice iz južnog dijela zemlje u pokušaju da stignu do granice sa Sjedinjenim Državama, javio je BBC navodeći procjene da se karavanu migranata pridružilo oko 7.000 ljudi uglavnom iz Južne i Centralne Amerike, uključujući hiljade djece.
Karavan je krenuo je južnog meksičkog grada Tapachula, u blizini južne granice zemlje s Gvatemalom, na Badnje veče, ističe britanski servis ukazujući na izjave aktivista za prava migranata koji su rekli da je oko 3.000 djece u dobi od 14 ili manje godina bilo među onima koji su kilometrima koračali prema Sjedinjenim Državama.
Prema izvještajima lokalnih medija koje prenosi BBC, većina migranata sa Kube, Haitija i Hondurasa, ali da su neki došli čak iz Bangladeša i Indije. Mnogi su rekli da su odlučili da se priključe karavanu nakon što su mjesecima čekali na dozvole za tranzit.
Aktivista za prava migranata Luis Garcia Villagran, koji je bio u pratnji karavana, rekao je da je pridruživanje masovnom pohodu na sjever posljednje sredstvo za mnoge migrante koji su zaglavili u Tapachuli.
“Mi kažemo meksičkoj državi da nam nije ostavila drugu opciju osim da idemo obalnim autoputem i hodamo što dalje možemo”, rekao je.
Jedan migrant iz Hondurasa rekao je da je napustio svoju domovinu kako bi pobjegao od kriminalne bande koja mu je prijetila da će ga ubiti.
Neutvrđeni razlozi povećane migracije
Susreti s migrantima na južnoj američkoj granici ponovo dostižu rekordne nivoe i testiraju kapacitete američkih organa za provođenje zakona da obuzdaju eksploziju ilegalnih prelazaka sa dalekosežnim posljedicama po Bidenovu administraciju, ocjenjuje New York Times.
Hiljade migranata, prema pisanju lista, svakodnevno pristižu na granicu, pješačeći iz najudaljenijih krajeva svijeta, od Afrike do Azije do Južne Amerike, vođeni nemilosrdnim nasiljem, očajem i siromaštvom.
U maju je Bidenova administracija nakratko slavila kada su prijelazi smanjeni, čak i nakon što su granična ograničenja iz ere pandemije ukinuta i mnogi su se plašili da će se kapije otvoriti. Međutim, naglasio je New York Times, broj je narastao posljednjih mjeseci, što je izazvalo oštre kritike obje stranke i strah u administraciji da će to pitanje naštetiti izbornoj budućnosti demokrata.
Prošlosedmično hapšenje migranata, koje je dostiglo brojku od više od 10.000 dnevno, proširilo je resurse granične patrole i preplavilo male gradove s obje strane granice.
“Što se tiče migranata po danu, decembar 2023. je veći od bilo kojeg prosjeka koji smo ikada vidjeli”, rekao je Adam Isacson, stručnjak za migracije u Vašingtonskoj kancelariji za Latinsku Ameriku.
List naglašava kako stručnjaci i zvaničnici još uvijek pokušavaju utvrditi tačne uzroke nedavnog porasta migracija. Među vodećim teorijama su da je riječ o većem broju Meksikanaca koji navodno bježe od kartelskih bitaka širom zemlje, a postoje glasine i o okončanju ključnog pravnog puta koji je mogao podstaći užurbanost ljudi da prijeđu granicu.
Još jedna teorija je da su krijumčari tjerali očajne ljude svih nacionalnosti da pokušaju ući u sve udaljenije dijelove granice između dvije zemlje.
“Ako se preselite na mjesto koje je super udaljeno, neće biti puno agenata u osoblju i to povećava vaše šanse da budete pušteni u SAD”, rekao je Isacson. “Ljudi nemaju gdje da budu smješteni. Ne mogu te zadržati.”
