Foto: David Gray – Reuters
„Domovina rijetkih metala želi Vam dobrodošlicu“: Kina je svjesna svoga monopolskog položaja kod rijetkih metala.
Neposredno pred početak drugog mandata Donalda Trumpa Kina je uvela zabranu izvoza u SAD za proizvode iz galijuma, germanijuma, antimona i supertvrdih materijala sa dvostrukom svrhom primjene (Dual Use Items). Nasuprot prije usvojenih, više opštih i blažih ograničenja izvoza za ove rijetke metale, Kina šalje time jasan znak SAD-u da će u slučaju dalje eskalacije trgovinskog konflikta ići odlučnije. Revizijom režima izvozne kontrole Kina je ojačala svoju pravnu osnovu i time se pripremila na zaoštravanje trgovinskog rata sa SAD-om.
Od augusta 2023. kineska vlada je stalno izdavala mjere izvozne kontrole za rijetke metale koji su od značaja kako za industriju poluprovodnika tako i za zelene tehnologije. Tako je izvoz galijuma i germanijuma ograničen od augusta 2023, praćen sličnim ograničenjem za grafit od decembra 2023. i antimona od septembra 2024. Galijum i germanijum upotrebljavaju se u proizvodnji poluprovodnika i solarnih postrojenja. Grafit se primjenjuje kao ključna sirovina za izradu anodnih materijala za litijum-jonske baterije (LIB). Antimon ima važnu ulogu u solarnoj industriji, kao i za vojne primjene. Aktuelno se u Kini javno diskutuje o novim planovima u odnosu na ograničenje izvoza tehnologija za izradu LIB katodnih materijala, za ekstrakciju metalnog galijuma iz aluminijum oksida i za dobijanje litijuma. Time treba da se ograniči transfer u inostranstvo saznanja o tehnologijama u kojima je Kina globalno vodeća.
Nakon uvođenja izvoznih ograničenja, cijene u Kini i izvan Kine su se razvijale u suprotnim smjerovima.
Uvedene kontrole izvoza do sada nisu značajno utjecale na globalne lance opskrbe sirovinama. Nakon stupanja na snagu kontrolnih mjera izvozi su se doduše kratkoročno smanjivali pošto je bilo potrebno vrijeme za proces odobravanja. Međutim, kasnije se izvoz u najvećoj mjeri normalizovao. Cijene na svjetskim tržištima sirovina značajno su se promijenile. Nakon uvođenja izvoznih ograničenja, cijene u Kini i izvan Kine su se razvijale u suprotnim smjerovima. Dok je u Kini zabilježeno sniženje cijena sirovina na osnovu loših izgleda za izvoz, uz istovremene visoke proizvodne kapacitete, cijene u inostranstvu su razantno porasle. Visoke cijene sirovina čine atraktivnijim nove investicije u rudarske projekte i stvaraju Business Case za namjeravana nastojanja diverzifikacije van Kine. Međutim, za industrije koje metale prerađuju, kao što su industrija poluprovodnika ili solarna industrija, to znači povećane troškove, što predstavlja prepreku digitalnoj i zelenoj transformaciji.
Do sada najavljene mjere iz Kine mogu se smatrati prilično opreznima. Umjesto da se izvoz u potpunosti zabrani, izvoznici su obavezani da zatraže licence i daju informacije o konačnom korisniku i namjeravanoj konačnoj upotrebi. Ove mjere zvanično nisu usmjerene na pojedine zemlje. Opreznost kineske vlade može se obrazložiti time da stroge izvozne kontrole i u zemlji izazivaju troškove koji negativno djeluju na kinesku industriju i rast gospodarstva jer pored pada domaće potražnje dolazi sada do ograničene mogućnosti izvoza. Osim toga, paušalna zabrana izvoza mogla bi ubrzati napore kupaca da za smanjenje rizika i diverzifikaciju lanaca isporuka idu u druge zemlje, što bi slabilo dugoročnu poziciju Kine. Zbog toga su mjere tako postavljene da imaju doduše signalno dejstvo, ali ne izazivaju značajne gospodarske konzekvence.
Zabrana izvoza u SAD za proizvode iz galijuma, germanijuma, antimona i supertvrdih materijala s dvostrukom svrhom upotrebe najavljena 3. decembra 2024. predstavlja međutim znatno oštriju reakciju sa strane Kine. Zemlja time reaguje ne samo na dan prije toga najavljeno ograničenje američkog izvoza postrojenja za proizvodnju naprednih poluprovodnika u Kinu. Kina istovremeno demonstrira da se želi i može znatno odlučnije suprotstaviti američkim sankcijama. Zabrana izvoza je najstrožija izvozna kontrolna mjera. U najavi je ukazano i na to da ovi proizvodi isto tako ne smiju biti isporučivani SAD-u preko trećih osoba ili trećih zemalja – ograničenje s kojim su SAD u prošlosti često konfrontirale Kinu.
Gledajući na moguće zaoštravanje trgovinskog rata sa SAD-om, Kina je posljednjih godina reformisala svoj režim izvoznih kontrola time što ga je mnogo jače orijentisala na internacionalno etablirane norme izvozne kontrole. Tu spada objavljivanje zakona o izvoznim kontrolama, uvođenje (objedinjavanje) propisa o izvoznoj kontroli za Dual Use proizvode, razvoj Unreliable Entity Lista, osim toga zakon za odbranu od inostranih sankcija i nova aktuelizirana lista izvozne kontrole za Dual Use proizvode koja je stupila na snagu 1. decembra 2024. Reformisani sistem izvoznih kontrola stvara više jasnoće i otvara put za efektivno provođenje budućih mjera izvozne kontrole.
Kina je sa svoje strane ovisna od uvoza određenih sirovina iz SAD-a.
Da li će zabrana izvoza napraviti gospodarstvu SAD-a ozbiljne probleme, još je teško procijeniti. U velikoj mjeri zavisi od stvarne primjene. Eksperti sumnjaju u to da Kina raspolaže pravnom mogućnošću i provedbenim kapacitetima da bi provela održavanje propisa u inostranstvu. Tako bi robe pogođene zabranom i dalje mogle dospjeti u SAD preko trećih zemalja. Geološka služba SAD-a je na osnovu jednog modela izračunala da bi se bruto domaći proizvod SAD-a mogao smanjiti za 3,4 milijarde dolara ako bi Kina uvela potpunu zabranu izvoza galijuma i germanijuma.
Ono što bi Kinu možda moglo spriječiti da vrlo agresivno reaguje jest činjenica da i sama ovisi o uvozu određenih sirovina iz SAD-a. Kina naprimjer uvozi visoko čiste kremenove većim dijelom iz SAD-a. Oni važe kao najčistiji svoje vrste i neophodni su naprimjer za proizvodnju ključne komponente za izradu silicijumskih pločica za poluprovodnike koji su potrebni u solarnoj i industriji poluprovodnika. Osim toga, SAD su od 2018. najveći isporučilac ruda i koncentrata rijetkih metala za Kinu.
Gledajući na odlučnost nove Trumpove vlade da zakoči dalji uspon Kine u industriji visokih tehnologija, kao i sa gledišta sve veće spremnosti Kine da se suprotstavi mjerama SAD-a ograničenjem za to neophodnih sirovina, treba poći od toga da će se pojačane izvozne kontrole obje zemlje i dalje nastaviti. Kina je na to trenutno znatno bolje pripremljena nego na početku Trumpovog prvog mandata.
U trgovinskom ratu između SAD-a i Kine obje zemlje koriste svoje dominantne tržišne pozicije u globalnim lancima isporuka.
U trgovinskom ratu između SAD-a i Kine obje zemlje koriste svoje dominantne tržišne pozicije u globalnim lancima isporuka. Dok SAD dominiraju u industriji poluprovodnika, Kina vodi u proizvodnji važnih sirovina za industriju poluprovodnika.
Usred ovog eskalirajućeg sukoba stoji Evropa, koja se neizbježno suočava s pitanjem osiguranja sirovina. Doduše, trgovinske restrikcije Kine do sada nisu imale veći uticaj na zemlje EU, ali nesigurnost se jako povećava. Evropa zato mora naći put kako da se obezbijedi protiv nepredvidivih rizika. Konačno, ovisnost EU o Kini kod važnih sirovina i poluproizvoda koji su važni za digitalnu i zelenu transformaciju EU je velika.
Sa stupanjem na snagu Critical Raw Materials Acta u maju 2024. EU je pokazala rješenja za povećanje otpornosti lanaca isporuke EU. Pored proširenja kapaciteta za dobijanje, preradu i recikliranje sirovina u Evropi, trebaju se diverzifikovati izvori nabavke kroz globalna partnerstva. U oktobru je startovao sirovinski fond njemačke vlade. S milijardom evra treba da se podrže projekti koji Njemačkoj i EU osiguravaju dugoročno snabdijevanja sirovinama. To je važan korak da bi se dugoročno ostvarilo više neovisnosti.
Trenutno su kod mnogih sirovina raspoloživi proizvodni kapaciteti van Kine, kao i kratkoročni zamjenjivi potencijali još uvijek ograničeni. Otvaranje novih izvora snabdijevanja, kao i proširenje prerađivačkih kapaciteta zahtijeva vrijeme i novac. Zbog toga bi paralelno sa nastojanjima za diverzifikacijom postojeći odnosi u isporukama sa Kinom trebali ostati što je moguće stabilniji.
Dr. Yun Schüler-Zhou je senior ekonomist kod Njemačke agenture za sirovine (DERA) u Saveznom uredu za geološke nauke i sirovine (BGR).
Preveo: Ešref Zaimbegović
