Foto: picture alliance/AP/Vadim Ghirda
Slavlje na ulicama Bukurešta nakon pobjede Nicusora Dana u drugom krugu predsjedničkih izbora.
U večeri rumunskog drugog kruga izbora izgledalo je da vrijeme odgovara političkoj klimi: promjenljivo. Kiša i sunce su se smjenjivali – slika nesigurnosti koja je utjecala na zemlju sedmicama prije izbora. Neposredno prije prvih projekcija rezultata jedna fotografija je posebno često dijeljena na društvenim mrežama: duga koja se proteže nebom u Bukureštu. Mnogi su to protumačili kao znak nade – prikladan signal koji je barem na trenutak ublažio napeto raspoloženje. Izborni rezultat, koji je objavljen kasnije te večeri, potvrdio je tu nadu. Nezavisni, proevropski kandidat Nicusor Dan iznenađujuće je jasno prevagnuo nad svojim ultranacionalističkim protukandidatom Georgeom Simionom, koji je smatran favoritom.
Već je bilo iznenađenje da je uopće došlo do drugoga kruga. Kada su u ponedjeljak objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora, većina ljudi je pobjedu Dana smatrala krajnje vjerovatnom. Zato je još upečatljivije koliko je jasno uspio pobijediti u drugom krugu izbora. Nicusoru Danu se stvarno posrećilo sustizanje. U jedinoj TV debati između njega i Simiona uspio je pokazati jasnu razliku u odnosu na svoga protivnika. Na jednoj strani proevropski, obrazovani kandidat intelektualnog formata i umjerenih pozicija – na drugoj ultrakonzervativni neprijatelj demokratije s agresivnom retorikom.
Visoki odaziv birača stoga nije bio slučajnost: s gotovo 65 posto bio je znatno veći nego na prošlim izborima (uglavnom oko 50 posto). Ukupno je glasalo oko 11,6 miliona Rumuna, uključujući više od 1,6 miliona iz dijaspore. Mnogi ljudi koji nisu glasali u prvom krugu učinili su to u drugom krugu. Postojala je velika zabrinutost ako Simion bude predsjednik, posebno u gradovima i među dobro obrazovanim glasačima. Njegov nacionalistički kurs i njegova populistička retorika, koja je posljednjih dana postala još oštrija, uznemirili su mnoge – posebno one koji podržavaju evropski kurs i demokratsku stabilnost Rumunije.
Mnogi ljudi koji nisu glasali u prvom krugu učinili su to u drugom krugu
Nicusor Dan je tako mogao aktivirati ne samo svoju bazu podrške već i mnoge glasače koji su u prvom krugu preferirali druge kandidate. Posebno među mađarskom manjinom, koju je Simon u prošlosti napadao nacionalističkom retorikom, Nicusor Dan bio je daleko ispred. U tradicionalno mađarskom manjinom naseljenim oblastima, kao Harghita i Covasna, Dan je dobio preko 90 posto glasova.
Rezultat se također može dobro geografski klasifikovati. U velikim gradovima i ekonomski jačim regijama u zemlji Dan je postigao jasnu većinu. U ruralnim područjima, međutim, Simion je ostao jak. Čini se da je mobilizacija u urbanim centrima zemlje u posljednjim danima prije drugog kruga izbora dala ključni doprinos Danovom uspjehu.
Iako ova podjela u zemlji nije nova, posebno je došla do izražaja na ovim izborima. Povjerenje u institucije i demokratski poredak je niže u mnogim strukturno slabim regijama, a društvene nejednakosti ogledaju se u političkoj frustraciji. Činjenica da Dan nije bo uvjerljiv u tom pogledu ostaje jedan od centralnih društvenih izazova za sve demokratske političke aktere u zemlji.
Jasna je i rodna razlika: žene su češće birale Dana (oko 60 posto), dok je udio muškaraca bio skoro desetpostotnih poena manji. To nije iznenađujuće kada se pogleda trenutna studija o mladim zaklade Friedrich Ebert: Mlade žene u Rumuniji pokazuju znatno veću otvorenost prema pravima manjina, LGBTQIA+ osoba i socijalno ugroženih grupa od mladih muškaraca. One su svjesnije diskriminacije i zahtijevaju veću intervenciju vlade kako bi smanjili društvene nejednakosti. Dok većina mladih žena podržava demokratiju, mladići pokazuju veće tendencije prema autoritarnim vladama.
Uočljivo je da nijedan kandidat etabliranih partija nije prošao u drugi krug. To su bili prvi izbori posljednjih decenija bez učešća socijaldemokratskog PSD-a. Umjesto toga, suočila su se dva kandidata, koji se obojica smatraju kritičnima prema sistemu – iako iz vrlo različitih pravaca.
Uočljivo je da nijedan kandidat etabliranih partija nije prošao u drugi krug
Rumunski birači poslali su time jasan signal: Oni su nezadovoljni političkim statusom quo. Korupcija, klijentelizam, nedostajuće reforme – sve to je oslabilo povjerenje u klasične partije. Želja za političkim promjenama je velika.
Da li će i kolike će stvarno biti ove promjene, ostaje nejasno. Predsjednik je upućen na saradnju s vladom sposobnom za djelovanje. Nakon prvog kruga izbora, socijaldemokratski premijer Marcel Ciolacu podnio je ostavku, a novi predsjednik će sada kao jedan od svojih prvih službenih akta predložiti formiranje vlade. Odlučujuće će biti koju uloga će PSD igrati u tome. Iako je i dalje najjača snaga u parlamentu, u posljednjih nekoliko mjeseci izgubio je ogromnu podršku vlastitog biračkog tijela i povjerenje stanovništva i zato je napustio vladu. Organizovanje demokratske većine u parlamentu bez socijaldemokrata je računski nemoguće, ali se njihov povratak u vladu ipak čini malo vjerovatnim.
Pored ovog izazova na nivou vlade, postoje značajni ekonomski izazovi: državni deficit je izuzetno visok i iznosi preko devet posto, a inflacija je posebno teška za grupe s nižim prihodima. Čak i ako je Dan bio uvjerljiv u gradovima, politička stabilnost će ovisiti o tome hoće li vlada uspjeti postići konkretna poboljšanja i u ruralnim i ekonomski slabijim regijama.
Upravo tamo gdje je Simion dobio mnogo glasova postoji rizik da će razočaranje nastaviti rasti ako se ništa ne promijeni u vlastitoj životnoj stvarnosti. Ako Dan i nova vlada ne uspiju da se suprotstave ovome, povjerenje bi moglo brzo ponovo biti izgubljeno.
Izbori su jasno pokazali da se politički pejzaž Rumunije mijenja
Izbori su jasno pokazali da se politički pejzaž Rumunije mijenja. Umjesto stranačke pripadnosti, glasačko ponašanje više nego ranije određuju pitanja poput evropske orijentacije, socijalne pravde ili povjerenja u državne institucije.
Prvi put su se dva kandidata kritična prema sistemu suočila u drugom krugu izbora – i prvi put je nestranački, proevropski kandidat iz pokreta civilnog društva osvojio najvišu funkciju u državi. Ovo je uspjeh za sve one koji žele demokratsku i evropski orijentiranu budućnost Rumunije. Sada se realpolitika mora mjeriti s tim i etablirane stranke moraju dokazati da žele učiti iz izbornih rezultata.
Ne samo u Bukureštu, odahnuli su i u ostatku Evrope: Rumunija ostaje konstruktivan partner EU, kakav je i dosada bila. Izborni rezultat odražava snažne veze zemlje sa Evropom, što nipošto nije samorazumljivo, a što su pokazali i protekli mjeseci. I ovaj odnos treba njegovati – to pokazuje pogled na rezultate izbora u dijaspori.
Osim u Zapadnoj Evropi, Nicusor Dan je postigao dobre rezultate u dijaspori. Međutim, u zemljama poput Njemačke i Španije Simion je bio na skoro 70 posto. Mnogi Rumuni u inostranstvu rade na slabo plaćenim poslovima i vide male izglede za povratak. Tamo je posebno izražen osjećaj da su tretirani kao „drugorazredni Evropljani“. Podrška Simionu se stoga može objasniti njegovom nacionalističkom retorikom i njegovom kritikom etablirane politike. Mnogi rumunski emigranti, posebno iz radničke klase, osjećaju se da im se on obraća.
Izbori su stoga i jasna poruka evropskim partnerima. Od ključne je važnosti da se zemljama poput Rumunije, koje igraju centralnu ulogu u interakcijama EU, ne posvećuje pažnja samo kada se dovodi u pitanje njihova posvećenost Evropi. Važno je uključiti njihove perspektive i pozabaviti se pitanjem socijalne nejednakosti unutar EU kako bi se ojačalo jedinstvo i kapacitet EU za dugoročno djelovanje.
Preveo: Ešref Zaimbegović
