Yanis Varoufakis: Privatizacija novca

Dok GENIUS uvodi mogućnost trgovine privatno emitovanim stabilnim kriptovalutama, istovremeno se priprema novi zakon koji američkim Federalnim rezervama zabranjuje emitovanje sopstvene digitalne valute (CBDC), čime se virtuelni novac u vlasništvu privatnih korporacija praktično proglašava za novog čuvara dolarske hegemonije.

Prolećni sastanci Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke obično su nezanimljivi događaji koji brzo tonu u zaborav. Ali ove godine nije bilo tako. Šefovi nekoliko centralnih banka vratili su se sa skupa prilično uplašeni. Razlog je bauk zakona o stabilnim kriptovalutama, poznat po imenu GENIUS. Ovaj zakon uskoro treba da bude usvojen u Kongresu SAD, na tragu predsedničke uredbe o formiranju strateških rezervi kriptovaluta koju je Donald Trump objavio 6. marta.

Šefovi centralnih banaka su kriptovalute dosad videli uglavnom kao smetnju, koja srećom nema kapaciteta da ozbiljnije poremeti funkcionisanje monetarnih sistema kojima upravljaju. Ali izgleda da je Trumpov tim sada odlučio da stabilne kriptovalute vezane za dolar učini delom nove strategije za preuređenje globalnog monetarnog sistema (što će usput doneti bogatstvo vrhovnom šefu i njegovoj porodici).

Predsednike centralnih banaka posebno uznemiravaju dublje implikacije takve politike. Radi se o sračunatom i haotičnom demontiranju monetarnog poretka ustanovljenog u 20. veku, kada su centralne banke bile jedini arhitekti novčanog sistema. Dok GENIUS uvodi mogućnost trgovine privatno emitovanim stabilnim kriptovalutama, istovremeno se priprema novi zakon koji američkim Federalnim rezervama zabranjuje emitovanje sopstvene digitalne valute (CBDC), čime se virtuelni novac u vlasništvu privatnih korporacija praktično proglašava za novog čuvara dolarske hegemonije.

To nije nikakva inovacija. To je neprijateljsko preuzimanje novčane mase. U odsustvu ozbiljne zakonske regulacije, stabilne kriptovalute neće biti ni stabilne ni prihvatljive kao jednostavna alternativa za dolarska plaćanja. One su trojanski konj dolazeće privatizacije novca.

Evropska centralna banka je svesna opasnosti. Kada hartije od vrednosti migriraju na blokčejn, tokenizovane obveznice, deonice i derivati proizvešće potrebu za odgovarajućim sistemom poravnanja. Rešenje koje nudi Evropska centralna banka je digitalni evro. Tako bi se osiguralo da javni novac ostane temelj finansijskog sistema. Ali tome su se dosad protivile nemačke i francuske privatne banke. Sada ECB ima još jednu, veću glavobolju: zabranom CBDC-a i davanjem zelenog svetla za stabilne kriptovalute, Sjedinjene Države su pošle u suprotnom smeru. Trumpov tim ne samo da odbacuje javni digitalni novac, nego i održavanje supremacije dolara prepušta najmračnijim silama unutar velikih tehnoloških kompanija.

Ironija je groteskna. Oni isti libertarijanci koji traže ukidanje državnog aparata sada mole državu da prihvati njihove stabilne kriptovalute kao de facto zvaničnu valutu. Što je još gore, privatni emiteri zahtevaju pristup bilansu Federalnih rezervi da bi rezerve centralne banke koristili kao pokriće za svoje valute. Zamislite svet u kom neki Tether, Circle ili Muskov X Token dobija implicitnu podršku Ministarstva finansija SAD i pored toga što operiše izvan okvira bankarskih zakona. To nije samo regulatorna arbitraža – to je monetarni feudalizam.

Da ne zaboravimo, Amerika je u 19. veku živela u monetarnoj distopiji takve vrste. Hiljade privatnih banaka su izdavale sopstvene novčanice, a česti napadi finansijske panike ostavljali su javnost, i posebno radničku klasu, s gomilama bezvredne hartije u rukama. Čak se i J. P. Morgan osećao ugroženim u takvom sistemu. Zato je primorao federalne vlasti i ostale bankare da osnuju Federalne rezerve kao javnu instituciju sa zadatkom stabilizacije vrednosti novca.

Sada se Sjedinjene Države vraćaju u prošlost – povlačeći za sobom ostatak sveta. U zapanjujućem preokretu 23. januara, Trump je objavio uredbu o snaženju američkog vođstva u digitalnim finansijskim tehnologijama, u kojoj su stabilne dolarske kriptovalute opisane kao instrument koji će „promovisati i štititi suverenitet američkog dolara“. GENIUS (čija konačna verzija još nije objavljena) recept je za novu eru finansijskog divljeg zapada u kojoj će stabilne kriptovalute – vezane za dolar, ali pod kontrolom privatnih aktera – preplaviti globalnu ekonomiju digitalnim pseudo-dolarima. Privatne stabilne kriptovalute nemaju nikakvih izgleda da održe vezu s dolarom nakon što ih federalne vlasti službeno odobre i njihova vrednost naglo poraste. Čak i zemlje koje odbace dolar ostaće zarobljene u njegovoj digitalnoj senci.

Evropa se opire. ECB prepoznaje egzistencijalnu pretnju i pokušava da u što kraćem roku uvede „žiralni CBDC“: digitalni evro namenjen institucionalnim transakcijama koji će funkcionisati kao kontrolna tačka – kao brza i prljava hibridna verzija sistema koji povezuje tradicionalni platni promet i blokčejn infrastrukturu. Takvo rešenje treba da nam kupi vreme dok se ne ustanovi granularni sistem poravnanja, kada se savlada otpor privatnih bankara koji profitiraju od status quo stanja.

Ali tada će možda biti prekasno. Dok se Evropa nateže s odborima, Sjedinjene Države delaju. Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA) već je izbacila Tether iz Evrope – ne zato što je uredba previše stroga, već zato što političko vođstvo EU još ne shvata o kakvim ulozima se radi. Ako stabilne kriptovalute postanu osnovni novac na kripto berzama, u decentralizovanim finansijama i pratećoj ekonomiji u nastajanju, polovično dovršeni digitalni evro Evropske centralne banke stići će na bojno polje kada rat već bude izgubljen.

Zemlje u razvoju su pred teškim izborom. Već trpe štetu zbog dominacije dolara, a sada moraju da odluče da li da zabrane stabilne kriptovalute (i izgube pristup tokovima kripto kapitala) ili stvore sopstvene verzije i pokušaju da se nadmeću s efektima mreže koji su na strani dolarskog sistema. Treća i najmanje privlačna alternativa jeste da se predaju novom – i još opasnijem – obliku de facto dolarizacije.

Jedina centralna banka koja je planirala unapred bila je Narodna banka Kine. Imajući na raspolaganju luksuz sopstvenog, već funkcionalnog digitalnog juana, PBOC može priuštiti sebi da odbije da ozvaniči stabilne kriptovalute i jednostavno ih zabrani.

Ali i u tom slučaju ostaje nerazrešena velika dilema: kineske javne i privatne institucije drže akumuliranu štednju od približno 4,5 triliona dolara. Treba li se osloboditi tih zaliha, i tako dati podsticaj planovima Trumpovog tima da obori vrednost dolara, ili je bolje zadržati ih i trpeti turbulencije koje Trump tako vešto proizvodi?

Dugoročno gledano, račvanje monetarnog sistema će dovesti do produbljivanja geopolitičke i geoekonomske neizvesnosti. Dva paralelna monetarna sistema – jedan utemeljen na javnom novcu emitovanom u Kini, Indiji, možda i evrozoni, i drugi koji koristi privatni novac, uz sve izraženiju dominaciju stabilnih kriptovaluta vezanih za dolar – neizbežno bi se sukobili. Ljudi koji sede u centralnim bankama nisu jedini koji treba da strahuju.

Preveo: Đorđe Tomić

Project Syndicate/Peščanik.net

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Yanis Varoufakis

Yanis Varoufakis

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Nedavno mi se jedna mlada žena požalila da najžešći bes u njoj ne izaziva postojanje zla u čistom obliku, već činjenica da ljudi i institucije...
Federacija BiH još uvijek niti jednim zakonom nije regulisala tržište kriptovaluta. Sve dok se to ne dogodi, tržište procijenjeno na dvije milijarde KM ostaje utočište...
Moć zapada nije izgrađena na humanističkim načelima, već na brutalnom izrabljivanju kod kuće, te trgovini robljem i opijumom i brojnim genocidima počinjenim u Americi, Africi...
Ako Trumpov pokušaj da eliminiše trgovinski deficit SAD uspe, cene nekretnina u Majamiju i na njujorškoj Petoj aveniji će se strmoglaviti, troškovi servisiranja državnog duga...