Foto: RSE
“Razumljivo je da ministar želi povećati učinkovitost postojećih rudnika uglja u Federaciji BiH, ali to je kao da paracetamolom pokušava liječiti upalu slijepog crijeva”.
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) najavu povećanja proizvodnje uglja u ovom bh. entitetu komentariše Pipa Galop (Pippa Gallop) iz međunarodne ekološke organizacije Bankwatch.
Njen komentar stiže nakon što je tokom oktobra Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije ovog bh. entiteta izjavio da je “energetski sistem Federacije BiH u problemu”, te da može biti stabilizovan “samo povećanom proizvodnjom uglja”.
No, to se kosi sa svim deklaracijama koje je potpisala Bosna i Hercegovina, obavezujući se da će smanjiti upotrebu uglja za proizvodnju struje.
BiH se obavezala na dekarbonizaciju
U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), iz Energetske zajednice (EZ) podsjećaju da se BiH obavezala na ozbiljne ciljeve koji se tiču smanjenja upotrebe uglja za proizvodnju struje.
EZ je međunarodna organizacija osnovana 2005. godine, čiji je cilj formiranje jedinstvenog evropskog energetskog tržišta. Članice EZ su Evropska unija (EU) i devet zemalja potpisnica ugovora o EZ, potencijalnih članica EU, među kojima je i BiH.
Šta kažu vlasnici rudnika?
Elektroprivreda BiH je preduzeće u 90-odstotnom vlasništvu Federacije BiH, koje se bavi proizvodnjom, distribucijom i snabdijevanjem električnom energijom.
Iz ovog javnog preduzeća za RSE navode da se ne radi o dodatnom povećanju ukupne potrošnje uglja, nego da će smanjiti uvoz, a koristiti više energenta iz domaćih rudnika.
Iz Elektroprivrede BiH tvrde i da isporuke uglja iz postojećih rudnika nisu dovoljne za potrebe domaćeg tržišta, te da moraju da kupuju dodatni ugalj, ne navodeći odakle.
Ističu da će se u narednom periodu zatvoriti neki rudnici, te da je potrebno povećati proizvodnju uglja iz rudnika Kreka, Kakanj i Đurđevik.
Direktor Elektroprivrede, Sanel Buljubašić, za RSE je izjavio da su tokom godine morali da kupe dodatnih 400.000 tona uglja.
Rekao je da je proizvodnja već blago povećana, ali da se mora dodatno ulagati u mehanizaciju. Poručuje da poštuju sve obaveze koje je preuzela država BiH.
“Ono što je striktno definisano u Strategiji razvoja EP BiH 2050. godine jeste da mi zadržavamo proizvodne kapacitete i termoelektrane koje proizvode električnu energiju iz uglja do 2050. godine uvažavajući Sofijsku deklaraciju”, kazao je Buljubašić.
Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH nije odgovoreno na upit RSE o povećanju proizvodnje uglja do zaključenja teksta.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci ove godine, oko 60 odsto proizvedene struje u tom entitetu je dobijeno iz termoelektrana, koje kao energent većinom koriste mrki ugalj i lignit.
U istom periodu, u FBiH je iskopano ukupno 3,87 miliona tona ta dva energenta. Prošle godine u prvih devet mjeseci iskopano je 4,16 miliona tona.
U Federaciji BiH se ukupno nalazi osam rudnika uglja – sedam u vlasništvu Elektroprivrede BiH, dok je rudnik u Banovićima u vlasništvu entitetske Vlade.
‘Suprotnost sa preuzetim obavezama’
Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata EZ, u pisanoj izjavi za RSE podsjeća da se BiH “posvetila ozbiljnim energetskim i klimatskim ciljevima do 2030. godine”.
“Bilo koji potez ka povećanju proizvodnje uglja bi bio u suprotnosti sa ovim preuzetim obavezama, te bi omeo zemlju na njenom putu ka dekarbonizaciji”, upozorava Lorkovski.
Lorkovski ističe da sa dolaskom sistema CBAM, kojim će biti oporezovana struja koja se izvozi na tržište EU, ukoliko je u njenoj proizvodnji korišten ugalj, “BiH pod hitno mora da pripremi svoju ekonomiju za dekarbonizaciju”.
Dodaje i da BiH mora usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), još jednu obavezu iz Sofijske deklaracije – što je apostrofirala i Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku BiH na evropskom putu.
Iz organizacije Bankwatch upozoravaju da je bh. energetskom sektoru potrebna potpuna transformacija.
“2050. godina često se spominje kao datum do kojeg BiH mora postupno izbaciti ugalj iz upotrebe. Zapravo je to datum do kojeg se cijela privreda, uključujući grijanje, transport i industriju, mora dekarbonizirati, tako da se ugalj mora postupno izbaciti iz elektroenergetskog sektora puno, puno ranije”, naglašava Pipa Galop.
‘Vjerovali su u bajku o budućnosti uglja’
Denis Žiško iz ekološke organizacije Aarhus centar za RSE kaže da godine nemara stižu na naplatu.
“Elektroprivreda se ponašala prema rudnicima maćehinski. Nisu plaćali proizvodnu cijenu uglja. Nije se dovoljno ulagalo u opremu i održavanje te opreme, kadrovi su se osipali”, izjavio je Žiško.
Prema njemu, Elektroprivreda i ministarstvo su prethodnih godina gubili vrijeme, insistirajući na uglju i planirajući izgradnju Bloka 7 u Tuzli, umjesto da su ulagali u obnovljive izvore.
“Imali su mogućnost da izgrade vjetroelektrane, imali su mogućnost da izgrade velike fotonaponske elektrane. Oni su tu mogućnost propustili zato što su pričali bajke, vjerovali u bajku o budućnosti uglja”, rekao je Žiško.
Upozorava da, u skladu sa obavezama iz zelene agende, dekarbonizacija mora što prije početi.
“Samim tim ćemo mi morati dekarbonizirati energetski sektor u sljedećih desetak godina. To znači, za desetak godina iz ekonomskih razloga sektor uglja, to znači rudnici, termoelektrane praktično idu u bankrot”, ističe Žiško.
On dodaje da domaći energetski sektor proizvodi dovoljno struje za domaće tržište, ali da EP BiH ne želi da se odrekne izvoza struje.
