Oznaka Bosna i Hercegovina

Efendić protiv države: Pljuvanje po svetinjama

Jedan od temeljnih ciljeva posljednjeg rata protiv Bosne bile su etnički čiste teritorije. Jer etnički čiste teritorije jesu negacija Bosne. I u tome se, više-manje, uspjelo. Tvorci etničkog čišćenja danas mogu biti zadovoljni.

Šta će obična raja dobiti od izbora Slavena Kovačevića?

Izgleda da je ponekad nama Bosancima i Hercegovcima najteže pronaći sredinu. Pogotovo u sjećanju. Pamtimo ono što je bilo juče i ono što je bilo unazad nekoliko decenija. A ono između smo zaboravili ili svjesno gurnuli u neki ambis sjećanja. Pa se pravimo kao da se nije ni dogodilo.

Država u prahu: Kad politika udari u nos

Na izmaku godine red je reći da je bila teška, jer jedino tako postoji šansa da se od 1. januara blefira na pozitivno, onako kako se u ovoj zemlji najčešće biva pozitivan – na supstancu. Ne u onom sentimentalnom smislu koji se rješava novogodišnjim željama, nego sistemski, strukturalno i temeljno. Zato 2025. ne treba pamtiti po tome što nas je slomila, nego po tome što nas je razotkrila. Pokazala je koliko smo spremni da trpimo, koliko brzo prihvatamo nenormalno i koliko često odgovornost prepuštamo nekom drugom, nekom gore, nekom sutra.

Aktivistkinje iz BiH poručile u Briselu: BiH neće biti žrtvena zona za spašavanje evropske industrije i globalnog kapitala!

„Ne želimo rudarske projekte koje provode strane kompanije od kojih lokalne zajednice nemaju nikakvu korist a čija je posljedica zagađena voda, vazduh i zemljište, uništeni krajolici i posljedično odlazak još većeg broja ljudi iz ove države. Ne želimo biti žrtve tuđeg razvoja niti učestvovati u nepravednoj kapitalističkoj igri u kojoj siromašne države nose teret razvoja elitističkih država i plaćaju danak“, poručile su Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu i Majda Ibraković, aktivistkinja iz Bosne i Hercegovine na panelu „Naredni strateški projekat na Balkanu? – predstavljanje istraživanja i razgovor o BiH i Srbiji” koji je organizovan u okviru „Sedmice kritičnih mineralnih sirovina“ (Raw Material Week) u Briselu.

Evropa uvodi klimatske takse, a BiH i dalje ‘gori’ na ugalj

Od početka 2026. godine, kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu u Evropsku uniju morat će dokazivati da proizvode uz minimalnu emisiju CO2 – zbog primjene takozvanog evropskog CBAM mehanizma. S obzirom da BiH većinu struje dobija iz uglja, domaća privreda bi se mogla suočiti s dodatnim troškovima i otežanim izvozom.

Nužnost digitalne reforme: Između naslijeđa i standarda

Bosna i Hercegovina nužno treba ažuriranje administrativnog naslijeđa, što ne bi značilo samo tehničku nadogradnju, već i temeljnu reformu kroz primjenu zakonskih regulativa Evropske unije. Kao i kod drugih reformi, i ova će sigurno naići na stare prepreke.

Plenkovićeva legalnost i bosanska stvarnost

Kada Željko Komšić pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izgovori rečenicu da “presude međunarodnih sudova izgledaju kao da se mogu kupiti”, to nije samo politička retorika – to je vapaj naroda koji tri decenije živi u nametnutom političkom sistemu što ga održavaju vanjski i unutrašnji manipulatori.

Nermin Duraković: Gaza je otvorena rana današnjice

Osjećam nezadovoljstvo samim sobom po pitanju Gaze, pa čak i nedovoljnost sebe kao čovjeka. Vjerujem da se veliki dio stanovništva osjeća na isti način. Kada je riječ o genocidu, umjetnost postaje nedovoljna. Gaza je rana koja zahtijeva internacionalnu odgovornost svih onih koji su dio trenutnog genocida, kaže umjetnik i autor izložbe “Naša granica” u Bihaću.

Suživot

Lingvistički to znači život jedni pored drugih. To sada nasilnički prave u Bosni i Hercegovini. Ko to radi? Neki zli ljudi koji ne poštuju drugo i drugačije. Oni u zajedništvu vide uvijek latentnu opasnost po svoju mentalnu isključivost. Da bi instalirali suživot, morali su upravo to zajedništvo potpuno dovesti u pitanje! Bosna i Hercegovina je svojim viševjekovnim iskustvom multietničkog, multireligijskog i multikulturalnog trajanja vješto odolijevala svim nasrtajima uglavnom stranih nasilnika na njenu bitnost.

Ostali napuštaju BiH jer u njoj vladaju zaostali

Zašto nema popisa stanovništva u BiH? Nema ga jer bi se tim popisom jasno pokazalo da najveći broj onih koji su napustili BiH i koji to i dalje čine, pripada opciji "Ostali", odnosno onima koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni!