Foto: zelenahrvatska.hina.hr
Prof. Miriam Freeman s PSU-a smatra da bi takav učinak mogao utjecati i na promjenu uzoraka padalina, što bi posljedično učinilo manje sigurnima i vremensku prognozu i klimatsko modeliranje, a i sigurnost u zrakoplovnom prometu.
“Tijekom posljednja dva desetljeća, koliko istražuju mikroplastiku, znanstvenici su otkrili da je ima posvuda, tako da je ovo samo još jedan dio te slagalice”, rekla je Freedman.
Sićušne čestice plastike pronađene su u ljudskom organizmu i u hranidbenom lancu u divljini. Ponekad se one razlažu na još manje nanočestice, za koje se ustanovilo da prolaze kroz krvno-moždanu barijeru ili prelaze s majke na nerođeno dijete.
“Sada nam je jasno da moramo bolje razumjeti interakciju mikroplastike s našim klimatskim sustavom, jer smo uspjeli pokazati da ona može pokrenuti i proces stvaranja oblaka”, upozorila je Freeman.
I dok je velik dio fokusa, kada je onečišćenje plastikom posrijedi, na onečišćenim područjima koja plutaju oceanima, druga studija PSU-a, koja će u prosincu biti objavljena u časopisu Science of the Total Environment, otkriva da se još od pedesetih godina prošlog stoljeća mikroplastika nakuplja i u rijekama.
Tim Sveučilišta u Stockholmu nedavno je objavio istraživanje u kojemu upozorava da se, premda se u svijetu svake godine proizvede 500 milijuna tona plastike, reciklira samo devet posto.
