Postoje sastavi i pjevači koji po nekom nepisanom pravilu nakon pojavljivanja na sceni dobiju veliku popularnost i nakon nekog vremena nestanu. Njihove pjesme i strofe padnu u zaborav i već nakon par godina samo rijetki se sjećaju njihovog ritma ili u najboljem slučaju iza njih ostanu dvije do tri pjesme za pjevušiti.
U manjini su oni koji svoje ime i odsvirane note zabilježe u našem sjećanju tako da stvore jednu jaku emocionalnu povezanost s njihovom muzikom, stvarajući od svoga lika i djela nešto veliko, a rok trajanja jednostavno im ne postoji. Jedan od takvih bio je i Davorin Popović, čovjek koji je gajio velike simpatije prema košarci i parketu, ali ga je ljubav prema muzici ipak više opčinila.
Svoju muzičku karijeru počeo je u grupi „Pauci“, nakon čega prelazi u „Indexe“, kada započinje sva čarolija koju je sarajevska pop rock škola mogla da iznjedri. Davorin je bio više od pjevača. Njegovo prisustvo na sceni bilo je dokaz da ovdje nije riječ o običnom pjevaču i vokalnom talentu, nego više o simbolu jedne epohe koji sa sobom nosi duh Sarajeva i kulturu jednog vremena koje su obilježili evergrini „Indexa“.
Hvala ti, Davorine, za sve što si ostavio za sobom…
