Prema navodima organizacija koje su ih prijavile, muškarci su pripadnici izraelske vojske koja je odgovorna za brojne povrede međunarodnog humanitarnog prava tokom izraelskih vojnih operacija u Gazi. Prijave su podnesene na osnovu zakona o univerzalnoj jurisdikciji uključujući Ženevsku Konvenciju iz 1949. i UN Konvenciju protiv torture iz 1984. Na ovaj način se omogućava vođenje krivičnih postupaka za najteža međunarodna kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, bez obzira gdje su počinjeni i ko su žrtve i počinioci.
Tužilaštvo je potvrdilo da su obojica Izraelaca ispitana i puštena na slobodu. U ovom trenutku nije poznato da li će protiv njih biti pokrenut zvaničan krivični postupak. Iako se slučaj nalazi u fazi preliminarne istrage, već je izazvao burne reakcije u međunarodnim krugovima.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo je belgijske vlasti i postupak nazvalo politički motivisanim. Prema njihovim tvrdnjama, obojica ispitanih su obavljali legitimne zadatke u okviru borbe protiv terorizma.
S druge strane, Hind Rajab Foundation ističe da je ovaj slučaj prvi primjer efektivne primjene univerzalne jurisdikcije u Evropi kada su u pitanju ratni zločini u Gazi. Kako navode, cilj im je da se odgovorni za zločine nad civilnim stanovništvom suoče sa pravdom, bez obzira na geografske ili političke granice.
Ovo nije prvi put da belgijski pravosudni sistem koristi koncept univerzalne jurisdikcije, ali je svakako najznačajniji slučaj od reforme zakona iz 2023. godine. Podsjetimo, Belgija je još ranih 2000-ih imala jedan od najprogresivnijih zakona u svijetu po pitanju međunarodnog krivičnog prava, ali je zbog diplomatskih pritisaka taj okvir u međuvremenu sužen. Novi zakon, međutim, ponovo otvara mogućnost da se u Belgiji vode postupci protiv stranih državljana za zločine koji su počinjeni u ratnim zonama širom svijeta.
U kontekstu aktuelne ofanzive izraelske vojske u Gazi, koja traje od oktobra 2023. i u kojoj je prema podacima Ministarstva zdravstva pod kontrolom Hamasa poginulo više od 59.000 ljudi, slučaj iz Belgije dobija dodatnu težinu. Humanitarne organizacije, UN agencije i brojne vlade izrazile su duboku zabrinutost zbog razmjera razaranja i broja civilnih žrtava. Pitanje odgovornosti za ratne zločine postalo je centralna tačka u sve snažnijim pozivima međunarodne zajednice za pokretanje nezavisnih istraga.
U tom smislu, belgijski slučaj protiv dvojice Izraelaca mogao bi poslužiti kao presedan za buduće pravne akcije protiv aktera uključenih u oružane sukobe širom svijeta. Ostaje da se vidi hoće li tužilaštvo prikupiti dovoljno dokaza za podizanje optužnice, ali već sama činjenica da je slučaj otvoren šalje snažnu poruku o sve većoj spremnosti evropskih pravosuđa da djeluju tamo gdje međunarodne institucije, poput Međunarodnog krivičnog suda, često izostanu zbog političkih prepreka.
Ukoliko istraga bude napredovala, očekuje se da će izazvati dodatne napetosti između Belgije i Izraela, ali i podstaknuti dalje debate o ulozi evropskih zemalja u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
