Foto: Paul Zinken/dpa/picture alliance
Krajem januara, Hrišćansko-demokratska unija (CDU), njen bavarski saveznik Kršćansko-socijalna unija (CSU), neoliberalna Slobodna demokratska partija (FDP) i krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AFD) zajedno su glasali za mnogo stroža pravila o azilu, što je izazvalo burnu raspravu koja tek treba da jenjava.
Prije glasanja, Protestantska crkva u Njemačkoj (EKD) i Katolička njemačka biskupska konferencija (DBK) napisale su zajedničko pismo svim parlamentarcima u kojem hitno upozoravaju na takvu saradnju. Pismo su potpisale vodeće ličnosti iz dvije denominacije, prelati Anne Gidion i Karl Jüsten.
Gidion i Jüsten predvode urede za vezu za saveznu politiku svojih crkava, što znači da njihova riječ ima težinu u Berlinu. Ali na njihovo upozorenje nije se obazirao ni konzervativni blok CDU/CSU ni FDP.
Da li je demokratija oštećena?
Iako istraživanja pokazuju da se dvije trećine njemačkog stanovništva zalaže za pooštravanje pravila o azilu, polovina je protiv oslanjanja na glasove AFD-a za usvajanje bilo kakvih prijedloga ili zakona. Zbog toga je došlo do značajnog bijesa zbog saradnje između konzervativaca i stranke krajnje desnice.
Gidion i Jüsten su također bili među onima koji su uzalud ukazivali na činjenicu da su se parlamentarne stranke složile, nakon raspada tročlane koalicije predvođene socijaldemokratima (SPD), da će odbiti svaku većinu postignutu oslanjanjem na AfD.
„Bojimo se da će nemačka demokratija biti masovno oštećena ako se odustane od ovog političkog obećanja“, napisala su dvojica najviših sveštenika.
Tenzije između crkava i konzervativnog bloka posebno su bile vrlo opipljive neposredno uoči saveznih izbora 23. februara.
Markus Söder, predsjednik CSU-a i bavarski premijer, rekao je korporativnoj redakciji Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND) da vjeruje da Gidion i Jüstenovo pismo nisu zvanično odobrile dvije crkve. Rekao je da su se nekoliko biskupa i mnogi članovi crkve ogradili od toga. Söder, koji je i sam protestant, također je naglasio: “Prihvatamo kritike, ali nam također mora biti dopušteno da damo svoje mišljenje – uključujući i mene, kao pobožnog kršćanina.”
Foto: Matthias Schrader / Friedrich Merz i Markus Söder
‘Kardinalna greška’
Lider poslaničke grupe CSU u parlamentu Bavarske, Klaus Holetschek, bio je još otvoreniji. “U demokratiji, svakodnevna politička pitanja su pitanje za parlament, a ne za propovijedi”, rekao je on u intervjuu za dnevni list Augsburger Allgemeine Zeitung. On je rekao da je kritika protestantskih i katoličkih prelata na kurs koji je zauzeo Friedrich Merz, kandidat konzervativnog bloka za kancelara na predstojećim izborima, bila “kardinalna greška”.
Holetschek, katolik, rekao je protestantskoj novinskoj agenciji epd da nije imao dobar osjećaj kada su crkve jasno stali na jednu stranu u vrlo kontroverznim društvenim debatama neposredno prije saveznih izbora. Rekao je da vidi da je glavna oblast nadležnosti crkava da daju društvu hrišćanski temelj.
Zaštita ljudskog dostojanstva
Predsjedavajući Vijeća EKD-a, biskup Kirsten Fehrs, branio je proteste crkava o pitanjima kao što su migracija i demokratija, rekavši da imaju jasne stavove u ovim oblastima.
Fehrs je ukazao na dugu kršćansku tradiciju u CDU i CSU, što se odražava u C za “kršćanin” u njihovim imenima. “Savez je obilježen zajedničkim temeljnim uvjerenjima kao što su zaštita ljudskog dostojanstva i očuvanje kreacije”, rekao je Fehrs na konferenciji za novinare u Berlinu.
Njene primjedbe bile su potaknute studijom o društvenom raspoloženju u Njemačkoj koja je naručena zajedno sa socijalnim službama koje vodi protestantska crkva. Za ovu studiju, institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa anketirao je 2.000 ljudi starih 18 i više godina u decembru 2024.
Fehrs je rezultate, koji su objavljeni na internetu, opisao kao alarmantne. “Većina ljudi u našoj zemlji osjeća podjelu. I mnogi se povlače u svoj balon”, rekla je ona.
Sloboda govora u opasnosti?
Prema studiji, posljedice ovog osjećaja su veoma teške. Više od polovine ispitanika (51%) reklo je da više ne mogu slobodno reći šta misle, a da ne izazovu ljutnju. Gotovo trećina (32%) izjavila je da su se distancirali od drugih zbog kontroverznih pitanja ili su čak u potpunosti prekinuli kontakt. Pogled na takozvani Barometar zabrinutosti (Sorgenbarometar) pokazuje da postoji veliki strah od sve veće mržnje, neprijateljstva i društvenih sukoba.
U pokušaju da se suprotstave ovom široko rasprostranjenom nedostatku komunikacije, crkva i njene socijalne službe žele da obezbede prostor u svojim prostorijama za razmenu mišljenja. Mesta za sastanke imaju za cilj da pruže priliku ljudima koji imaju različita mišljenja da slušaju jedni druge. Ljudi koji simpatiziraju AFD ili glasaju za stranku također su dobrodošli, kaže crkva.
Nema potpune tolerancije za AFD
Fehrs kaže da je, međutim, skeptična prema izabranim predstavnicima AFD-a, budući da stranka ima nekoliko krajnje desnih i izrazito nacionalističkih stavova. Obje kršćanske crkve već su se ogradile od toga u javnim izjavama datim 2024. godine.
“Poduzimamo zajedničku akciju upozorenja na izbor desnih ekstremističkih stranaka, uključujući AFD, jer diskriminiraju manjine i ugrožavaju demokratiju”, rekao je tada Fehrs.
Postojaće i šest velikih foruma za dijalog. Prvi će se održati u njemačkom gradu Hanau 17. februara, uz prisustvo biskupa Fehrsa. Upravo je u ovom gradu istočno od Frankfurta na Majni 2020. ekstremista krajnje desnice ubio devet osoba s migrantskim porijeklom. Diskusija je da se istraže pouke koje se mogu naučiti iz ovog rasističkog zločina.
