Nikola Samardžić je redovni profesor na Odeljenju za istoriju Filozofskom fakultetu u Beograd, kolumnista dnevnika “Danas” i prilježni tumač političke stvarnosti u Srbiji i regionu. Ovdašnje probleme smešta u međunarodne okvire – veliki je kritičar uloge Rusije i Kine u destabilizirajućim procesima na Balkanu.
Naš sagovornik ima i bogatu političku prošlost. Od 1995. do 2004. godine bio je član Demokratske stranke, da bi potom – zajedno sa Čedomirom Jovanovićem i drugima koji su napustili DS – osnovao Liberalno-demokratsku partiju. I nju međutim napušta 2008. godine.
Sa Samardžićem razgovoramo o aktuelnim političkim dešavanjima u regionu, tragajući za odgovorom na pitanje kuda sve ovo vodi i kako će se stvari okončati.
Tržišnim manipulacijama i preprodajom bh. rezervi električne energije, kompanija HIFA OIL Tešanj u svega dvomjesečnom poslovanju sa NOSBIH-om kroz sistem Virtualnih elektrana uspjela je ugroziti elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Upozorenja NOSBIH-a državnim i federalnim regulatorima tržišta na ovu pojavu, nisu imala nikakve reperkusije na kompaniju u vlasništvu Izudina Ahmetlića.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi u proteklih 13 godina osuđena je na ukupno 30 godina zatvora i 154 udarca bičem uz zabranu da ju suprug i djeca posjećuju u zatvoru. No to ju nije pokolebalo, niti ušutkalo njen moćan glas.
Dinko Gruhonjić je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, programski je direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i bivši predsednik ovog udruženja (2004-2016), jedan od urednika portala VOICE i Autonomija, novinar Bete. Novinarstvom se bavi više od četvrt stoleća, boreći se za antifašističke i antinacionalističke vrednosti, zbog čega je nebrojeno puta dobijao pretnje. Sa Dinkom Gruhonjićem razgovaramo o gorućim problemima u Srbiji i regionu, od kojih mnogi traju najmanje 35 godina
Uz pomoć HDZ-a BIH, infrastrukturom državnog preduzeća Aluminij Mostar, izraelski biznismen Amir Gross Kabiri za nešto više od tri godine poslovanja uspio je stvoriti kompaniju sa prometom od jedne milijarde KM. Na putu poslovnog uspjeha podršku su mu pružili kineski strateški partneri i nezaobilazni švicarski konglomerat Glencore. Ovaj enorman rast kompanije Aluminij Industries proporcionalno se reflektirao i na međunarodnu podršku Draganu Čoviću.
Milorad Dodik je politička životinja koja može promijeniti retoriku, iako teško i samo kad je dotjeran do zida. Kao nakon jasne poruke ‘gubernatora’ BiH Schmidta da bi mogao završiti u zatvoru nastavili li kršiti državni Ustav. I novih sankcija SAD protiv njegovih posilnih. Čak je pomirljivo najavio hrvatsko obilježavanje obljetnice ‘Oluje’ u akciji ‘saniranja štete’. Ali istovremeno cinično organizira srpsko obilježavanje obljetnice ‘Oluje’ tamo gdje su Srbi istrijebili nesrbe. I nameće kriminalizaciju klevete kako bi zaštitio svoj ‘lik i djelo’ od javnih kritika.
Dvije su godine od smrti velikog novinara i čovjeka Vladimira Matijanića. Tim povodom ponovno objavljujemo tekst Ive Anića napisan nakon njegove smrti.
Ideološka matrica putinizma, koja je sadržana i u govorima Wladimira Putina povodom priznanja otpadničkih teritorija na istoku Ukrajine i povodom objave rata Ukrajini, objedinjuje više elemenata, najprije: prvi je mesijanizam, sadržan u historijskom zadatku povratka u status quo ante 1917., kada su, po pretpostavci ruskog nacionalizma, počele nevolje ruske države, ali ne zbog izgradnje kasnije komunističke diktature, nego zbog lenjinističkog antiimperijalističkog principa samoodređenja naroda, koji je Ruse podijelio u više republika (nekako nam je poznat taj argument, zar ne?). U Putinovom govoru on je Ukrajinu okarakterizirao kao umjetnu naciju čiji je tvorac Lenjin. S druge strane, Putin očito nema tako negativno mišljenje o Staljinu, jer je zabranio ili znatno otežao rad udruženja koja istražuju staljinističke zločine
Čovjek teško shvata koliko je učinjena grozna šteta po slobodu mišljenja i slobodu govora sve dok ne počne prebrojavati koliko je malo ostalo odvažnih da svojim kritičkim, ali i sve više iscrpljenim glasom ne kažu: “E pa nije to tako. To vam je jasno, zar ne?”
Tridesete godina nakon etničkog čišćenja Bošnjaka Stoca, nakon brutalne eliminacije ”bošnjačke” arome iz tog grada, priča o kratkom ljekovitom razgovoru dok logoraši iz Koštane bolnice sa ceste sklanjaju ostatke Podgradske džamije i njene munare. O brutalnim zločinima i snovima o slobodi na zidovima jednog od najzloglasnijih logora za Bošnjake tokom devedesetih.
Dabome da se sećam. Oluja je valjda bila, šta drugo, kad su te vrele avgustovske subote polomljena popadala sva stabla i bandere pod Dinarom, a moj drugar Predrag i ja uputili se u Krajinu da vidimo to čudo neviđeno – drveće i stenje rasuto po cesti od Hrvaca do Knina.
Marko Govorčin prepoznat je kao muzički stvaralac i u Mostaru i Evropi. Rodom Mostarac, pjeva Neretvi, svira Hercegovini, komšija Eminin, ljubi Merimu, voli ljude i pomaže najugroženije.
