Nacionalizam je, pre svega, paranoja. Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posledica zavisti i straha, a iznad svega posledica gubljenja individualne svesti; te prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma.
„Onaj koji kontroliše strah u društvu kontroliše cijelo društvo.“
(Hobbes)
Prema procjenama vrijednost ilegalno posječene šume u Bosni i Hercegovini iznosi 300 miliona KM godišnje, a upravo je neplanska i nelegalna sječa šume jedan od glavnih uzroka stravičnih poplava koje su pogodile Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) prošle godine s tragičnim ishodima. Nepostojanje federalnog zakona, ali i zakona na nivou HNK-a kreirali su ambijent u kojem Tužilaštvo ne procesuira ilegalnu sječu šuma, a na pitanje ko će fizičkim i pravnim osobama nadoknaditi milionske štete nastale poplavama nema odgovora.
Kada je krajem jula prošle godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila izmjene zakona o geološkim istraživanjima, svi smo znali zašto je to urađeno ekspresno, odnosno znali su bar oni koje je to zanimalo. Sve veće udruživanje građana i otpor sve većem pljačkanju prirodnih bogatstava natjeralo je vlasti u RS da sramno izmijene zakon da se ništa ne pita onog ispod čijeg prozora se kopa.
Ti se moraš snaći na sto i jedan način da dođeš do love i kupiš. Ako počneš ostajati dužna dilerima, jer prepredeni su jako, lako te znaju em kupiti, ali i preveslati bilo kako i za bilo šta, onda tek vidiš da si kao na nekom povodniku, kao podivljali pas. I možeš ti i lajati i vuči taj lanac, ali nemaš ti kontrolu više nad sobom. To je tako. Stave ti brnjicu i svežu te.
Ona učiteljica Smilja je bila u zbornici. Ona je ćakulala sa onom učom Lucijom od bekavaca. Uča Smilja je rekla: „Jesi vidila bolesnika, molinte lipo? Izvadija lola lipo pištolj i puca kroz ponistru od auta! I plus se snima!“ Učiteljica Lucija je rekla: „Gospodin ministar, čoviče! Đikan na kvadrat!“ Uča Smilja je rekla: „A posli se čude kad se dica ugledaju na njih, pa dolaze u školu sa pištoljima, nožima i kalašnjikovima!“
Jedan od tekstova koji je obilježio godinu je reportaža Ljupka Mišeljića iz Nevesinja.
Kako su Nevesinjci proslavili 9. januar? Pored centralnog i najposjećenijeg događaja večeri, prenosa utakmice Partizan - Fenerbahçe, zvanični ceremonijalni program, koncert etno pjevačice Branke Zečević, polaganje cvijeća na orunule spomenike te defile par automobila sa tablicama Republike Srpske nisu privukli značajan broj stanovnika ovog hercegovačkog grada.
Zatočenici su bili zatvoreni u četiri betonska i jednom limenom hangaru, zatim u dva podzemna tunela, te prostorijama koje su između sebe nazivali „samicama.“ Prema jednom izvještaju 5. bojne Vojne policije HVO-a, koja je nadzirala logor, 5. avgusta 1993. u Dretelju je bilo zatočeno više od 2.500 ljudi.
A kad su u pitanju ustaški simboli, način na koji im je pridružen križ, te blaženik Alojzije Stepinac, na ovom je mjestu potrebno gospodina Devčića podsjetiti na to kako je jedna druga mlada država požurila, upravo kroz lik blagopočivajućeg kardinala, amnestirati Endehaziju i relativizirati njezine zločine.
UNDP BIH je kroz program „Odgovor na Covid 19“ nabavljao medicinsku opremu na krajnje netransparentan način. Budžetskim sredstvima građana ove države, kao i donacijama za borbu protiv pandemije, ova međunarodna organizacija favorizirala je pojedine dobavljače te sklapala ugovore sa firmama koje su bile uključene u afere koje su obilježile ovu godinu.
Objavljujemo intervju koji je 2016. godine za časopis Mladina sa Dubravkom Ugrešić uradila Heni Erceg.
Pre pedeset godina u pulskoj Areni reditelj Rajko Grlić predstavio je svoj debitantski film „Kud puklo da puklo“, a pre dve večeri, na tom, kako je izjavio, „najdražem mjestu za prikazivanje filmova“, 71. festival započeo je svetskom premijerom njegovog zadnjeg filma „Svemu dođe kraj“ koji je ispraćen višeminutnim ovacijama prepunog gledališta.
