Zatočenici su bili zatvoreni u četiri betonska i jednom limenom hangaru, zatim u dva podzemna tunela, te prostorijama koje su između sebe nazivali „samicama.“ Prema jednom izvještaju 5. bojne Vojne policije HVO-a, koja je nadzirala logor, 5. avgusta 1993. u Dretelju je bilo zatočeno više od 2.500 ljudi.
A kad su u pitanju ustaški simboli, način na koji im je pridružen križ, te blaženik Alojzije Stepinac, na ovom je mjestu potrebno gospodina Devčića podsjetiti na to kako je jedna druga mlada država požurila, upravo kroz lik blagopočivajućeg kardinala, amnestirati Endehaziju i relativizirati njezine zločine.
UNDP BIH je kroz program „Odgovor na Covid 19“ nabavljao medicinsku opremu na krajnje netransparentan način. Budžetskim sredstvima građana ove države, kao i donacijama za borbu protiv pandemije, ova međunarodna organizacija favorizirala je pojedine dobavljače te sklapala ugovore sa firmama koje su bile uključene u afere koje su obilježile ovu godinu.
“Desničarske stranke koje su spremne da preuzmu vlast nisu populističke. Oni su nešto mnogo gore.Trump, Farage, Narendra Modi, Recep Tayyip Erdogan, Viktor Orban, Benjamin Netanyahu, Vladimir Putin, Marine Le Pen, Giorgia Meloni, Mahendra Rajapaksa, Min Aung Hlaing i Alice Weidel nisu populisti; oni su većinski nacionalisti. Svaki od njih ima isti cilj: uzeti nominalne većine u svojim zemljama (definirane rasom ili religijom) i pretvoriti ih u samosvjesne, suprematističke većine, odlučne da preprave svoje nacije po svojoj vlastitoj slici i da smanje vjerske i etničke manjine u red građana drugog reda ili još gore…Istorijski izvor većinskog nacionalizma nije populizam, već Hitlerova nacionalsocijalistička partija. Holokaust je diskvalifikovao majorizaciju iz glavnog političkog toka u posleratnoj Evropi. Hladni rat je zauzvrat zamrznuo nacionalističku maštu s obje strane Gvozdene zavjese. Ali glavni koncept nacizma većinske nacionalne države izgrađene na žrtvenom jarcu „inferiornih“ manjina ostao je inspiracija za suprematiste na drugim mestima.” (Mukul Kesavan, indijski književnik i novinar)
Objavljujemo intervju koji je 2016. godine za časopis Mladina sa Dubravkom Ugrešić uradila Heni Erceg.
Pre pedeset godina u pulskoj Areni reditelj Rajko Grlić predstavio je svoj debitantski film „Kud puklo da puklo“, a pre dve večeri, na tom, kako je izjavio, „najdražem mjestu za prikazivanje filmova“, 71. festival započeo je svetskom premijerom njegovog zadnjeg filma „Svemu dođe kraj“ koji je ispraćen višeminutnim ovacijama prepunog gledališta.
Sve do trenutka kada je metak okrznuo uho Donalda Trampa, kampanja za predsedničke izbore u SAD ličila je na tragikomični okršaj između „osuđenika“ i „slabića“. Debakl ostarelog Džoa Bajdena u nedavnoj debati sa njegovim, gotovo jednako ostarelim prethodnikom, pothranio je već rastući osećaj opasnosti u kom se nalazi američka demokratija, bez obzira na to ko od njih dvojice izađe kao pobednik u novembru.
Nezainteresiranost ili nemoć vlada i vladajućih elita da definitivno pronađu izlaz iz depresivne ekonomske stvarnosti, da uspostave efektan mehanizam zaustavljanja kriminalne korupcije, koja sve više zahvata i najviše institucije vlasti, da smanji nezaposlenost, da zaustavi imgrantski talas i da onemogući dalji rast razlika između bogatih i siromašnih, učinit će glavno pogonsko gorivo za populističke grupe koje danas nošene idejama autoritarnog populizma kreiraju novu političku scenu u međunarodnim odnosima.
Kad vam Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske, entiteta nastalog upravo zahvaljujući osuđenim ratnim zločincima poput Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić, Radovana Karadžića, uoči presude izjavi da „Ratko Mladić ostaje legenda srpskog naroda“ postavlja se pitanje vode li pojedini politički predstavnici srpskog naroda u Bosni i Hercegovini politiku koja će Srbima u ovoj državi doživotno nametnuti kolektivnu krivnju za zločine počinjene navodno u njihovo ime?
U Francuskoj autorska prava traju 70 godina nakon smrti kompozitora, iako je dodano još godina kako bi se nadoknadili gubici tokom Drugog svjetskog rata.
Aida Šehović, vizualna umjetnica porijeklom iz Banje Luke, nedavno se vratila u Bosnu i Hercegovinu nakon godina djelovanja na međunarodnoj sceni. Izložbom „Povratak kući“ Aida Šehović isprepliće vlastito izbjegličko iskustvo s ljudima u pokretu koje je migracijski put doveo u Bosnu i Hercegovinu. Šta je dom? Šta znači biti čovjek? Kako se nositi s traumatičnim iskustvima? Ovo je razgovor o tome kako nam umjetnost pomaže da se krećemo kroz život, vrijeme i prostor. Aida, dobro došla kući!
U Centru za rukovanje otpadom (CGO) Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji planira se gradnja prve hrvatske energane za pretvaranje otpada i mulja u energiju, čiju projektnu dokumentaciju s tri miliona eura finansira Fond za zaštitu okoline i energetsku učinkovitost.
