foto (Brendan Smialowski / AFP)
Prema anketama Trump u utrci za američkog predsjednika vodi u šest od sedam takozvanih swing states, saveznih država koje laviraju između republikanaca i demokrata, a koje su 2016. i 2020. odlučile pobjednika izbora. Kako to tumačite?
Politička situacija odraz je oronulog stanja američke demokracije. Prema istraživanjima građani ne žele ponovnu utakmicu Bidena i Trumpa. No, upravo se ona nudi, zahvaljujući kompliciranim izbornim pravilima, da i ne spominjemo ulogu novca koji je praktično zapečatio Trumpovu i Bidenovu nominaciju. Trenutno izgleda da prednost ima Trump. Uglavnom je to posljedica promašaja Bidenove administracije i demokrata da održe krhku koaliciju različitih biračkih blokova koja je 2020. omogućila Bidenovu pobjedu. Riječ je o mladima, obojenima, radničkoj klasi, sindikalistima, ženama i drugim identitetskim grupama. Sve te skupine vidjele su opasnost u Trumpovoj administraciji koja je tijekom četiri godine vlasti opustošila zemlju. Zbog užasnog upravljanja pandemijom koronavirusa živote je izgubilo više od milijun ljudi.
Ipak, došlo je do socijalnih ulaganja kakva nismo imali godinama. Prošireno je zdravstveno osiguranje i osiguranje za nezaposlene, obiteljima i pojedincima su dijeljeni čekovi kako bi lakše prebrodili krizu. Sve to poboljšalo je materijalni položaj građana. Međutim, demokrati mnoge od tih politika nisu nastavili, niti su se usredotočili na faktore koji utječu na život građana s niskim prihodima. Rastu cijene, dječje siromaštvo, nesigurnost stanovanja i prehrane. Tu je i kontinuirana nepokolebljiva podrška Bidenove administracije izraelskoj vladi, koja u Gazi provodi ono što brojni promatrači nazivaju genocidom. Ta podrška uzrokuje urušavanje potpore ključnih dijelova izbornog tijela, prvenstveno među arapsko-američkim i mladim glasačima. U Wisconsinu je na predizborima 50 tisuća glasača radije glasalo neopredijeljeno nego podržalo Bidena. To je poruka da će uskratiti podršku ako ne dođe do promjene politike.
Što bi značila Trumpova pobjeda?
Trump dominira Republikanskom strankom te je konsolidirao podršku korporativne klase, desnice, krajnje desnice i svog pokreta “MAGA” (“Make America Great Again” – “Učinimo Ameriku opet velikom”, op. a.). Mnogi još uvijek ne razumiju koliko su njegovi planovi destruktivni. On ne namjerava samo nastaviti ono što je radio do 2020., nego želi provesti čistke civilnog društva, otarasiti se državnih regulatornih agencija, svuda imenovati svoje lakeje, vladati autoritarno i osvetiti se svojim političkim neprijateljima, koji ne uključuju samo ljevicu, nego sve koji su mu se usprotivili. Želi ukinuti socijalno osiguranje, Medicare i Medicaid (programe zdravstvenog osiguranja, op. a.) i dodatno ograničiti pristup službama koje se bave reproduktivnim zdravljem.
Sudska odluka “Roe protiv Wadea” (presuda Vrhovnog suda iz 1973. da pravo na pobačaj štiti Ustav SAD-a, op. a.) srušena je zahvaljujući sucima koje je on imenovao u Vrhovni sud, dok je odlukom u slučaju “Dobbs protiv Jacksona” to područje prepušteno saveznim državama, što je uvelike utjecalo na dostupnost spomenutih službi. Trump zastupa dodatne ogromne porezne rezove za superbogate i korporacije, kakve je već započeo 2017. godine. To će produbiti ekonomske nejednakosti i navijestiti klasni rat radničkoj klasi. Trump i republikanci zagovaraju sumornu budućnost. Njihovo vodstvo u anketama govori o nemogućnosti Bidena i demokrata da ponude stvarnu alternativu i pozitivnu viziju budućnosti.
SAD nije uložio veto na nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja zahtijeva hitno primirje u Gazi, a Biden sve oštrije kritizira Netanjahua. Njegova administracija izraelskoj vojsci i dalje šalje oružje. Postoje li šanse za stvarnu promjenu politike prema Izraelu?
Mislim da je to imperativ. Ubijeno je preko trideset tisuća Palestinaca, većinom žena i djece, dok će glad u Pojasu Gaze ugroziti stotine tisuća, uglavnom djece. Proizvedena kriza posljedica je ekstremno desnog izraelskog režima koji je, po svemu sudeći, spreman koristiti glad kao sredstvo u kampanji etničkog čišćenja. Izraelski ministri otvoreno govore da Pojas Gaze žele očistiti od Palestinaca i naseliti ga Izraelcima. To je posve suprotno od onog što navodno zastupa Bidenova administracija – mir i rješenje koje bi uključivalo palestinsku državu i suverenost. Isporuke oružja nastavljaju se unatoč napadu izraelske vojske na humanitarne radnike. Istovremeno se u SAD-u odvija potpuna promjena političke dinamike.
Do prije nekoliko mjeseci bilo je nečuveno da pojedinci poput demokratskog senatora Chrisa Coonsa zahtijevaju da vojna podrška Izraelu bude uvjetovana. Postupci Netanjahuovog režima ljudima se gade i sve su više voljni otvoreno kritizirati Izrael i tražiti promjenu američko-izraelskih odnosa. Očit je pritisak na administraciju. Kampanja neopredijeljenog glasanja ukazuje na to koliki je uteg taj rat postao, no tek treba vidjeti hoće li zaista doći do promjene politike.
Pomoć Ukrajini, presudnu za njeno preživljavanje, od 60 milijardi dolara republikanci u Kongresu blokiraju mjesecima, no predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson nedavno je ipak najavio da će o tom pitanju dozvoliti glasanje. Kako to komentirate?
Zaista postoji pritisak na republikansko vodstvo oko tog pitanja. No republikansku politiku u velikoj mjeri diktira Trump. Primjerice, predloženi Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji bi uvelike ograničio ulaske u SAD i ojačao nadzor granice predstavljao je kompromis demokrata i dijela desnih republikanaca. Bio je na rubu izglasavanja. No potom se umiješao Trump, zato što smatra da mu ta pitanja koriste u kampanji. Poručio je republikancima da zakon ne podrže te ga tako pokopao. I po pitanju pomoći Ukrajini uvelike će odlučiti Trump. Rasprava nije vođena situacijom u Ukrajini, nego činjenicom da kontrolu u Zastupničkom domu imaju republikanci te odnosom s Trumpom i njegovim pokretom. Jasno je da se radi o ruskoj agresiji i postoji razumljiv pritisak da se SAD angažira. Istovremeno je iz antiratne perspektive važno imati na umu da spomenuta pomoć zapravo znači subvencije za tvrtke u američkom sektoru industrije oružja.
Za kraj, vidite li trendove koji bi mogli preokrenuti trenutačnu Trumpovu prednost?
Teško je predviđati, do izbora je još mnogo vremena. U pravilu se izbori shvaćaju kao referendum o politici aktualnog predsjednika. Postoje pozitivni pokazatelji – nezaposlenost je niska, inflacija je znatno usporila, a primanja najmanje plaćenih radnika ubrzano rastu. Taj trend mogao bi utjecati na promjenu percepcije građana, koja je u raskoraku s makroekonomskim podacima. Važno je i da je Biden osobno podupirao sindikate u borbi za radnička prava, a promjena politike prema Gazi također bi pozitivno utjecala. Činjenica je i da su demokrati 2022. dobro prošli na međuizborima, kao i na dopunskim izborima.
Biden je 2020. pobijedio zahvaljujući stvaranju široke koalicije i mobilizacije građana koji inače možda ne bi glasali. Sada je to mnogo teže jer je vladina politika odbila brojne skupine. Potrebno je jasnije isticati što bi značio novi Trumpov mandat. Trump tvrdi da će po njegovom osvajanju vlasti sve biti bolje, no njegovi planovi znače blagodat za korporacijske direktore, a katastrofu za radne ljude. Prije svega je potrebna pozitivna vizija novog Bidenovog predsjedništva, što znači reinvestiranje u programe koji su uspješno smanjili siromaštvo i povećali blagostanje građana. No takva vizija nije izložena. Može se dogoditi i mnogo toga što bi za Bidena imalo negativne posljedice, poput poremećaja opskrbnih lanaca zbog ratova, ili rasta cijena energenata kao posljedice namjerne politike stranih vlada koje ne žele Bidenovu pobjedu.
