Foto: NSRS
Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.
Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.
Nacrt zakona, koji za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 evra, podržalo je 49 poslanika, protiv je bilo 21, a suzdržan nije bio niko.
Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje “javno izlože poruzi ili preziru” lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.
Sa druge strane predlagač Nacrta, Miloš Bukejlović, ministar pravde RS istakao je u završnoj riječi, da je cilj donošenja zakona “zaštita dostojanstva, tjelesnog i duhovnog integriteta i zaštita ličnog i porodičnog života svih građana”.
Ideju o ponovnoj kriminalizaciji klevete je krajem oktobra prošle godine pokrenuo Milorad Dodik, predsjednik RS.
Na Twitteru je naveo da je od Vlade RS tražio donošenje još dva zakona, o sprečavanju širenja lažnih vijesti te o sprečavanju jezika mržnje.
Protiv zakona novinari i strane organizacije
Protiv kriminalizacije klevete u RS-u su najglasniji novinari.
Oni smatraju da su izmjene zakona usmjerene protiv sloboda, te da mogu dovesti do samocenzure. Novinari su i protestvovali u Banjaluci 14. marta, tražeći povlačenje Nacrta zakona.
Povlačenje Nacrta tražio je i Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u Bosni i Hercegovini, navodeći kako bi kriminalizacija klevete i uvrede “dala organima vlasti RS prekomjerna ovlaštenja za kriminalizaciju ili cenzuru slobode izražavanja”.
Šef Misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler zatražio je u direktnom razgovoru sa članovima poslaničkih klubova u Banjaluci 22. marta, da se “uzdrže” od usvajanja kriminalizacije klevete.
“Pokušaji kriminalizacije klevete u jednom dijelu BiH negativno utiču na uživanje osnovnih sloboda i ograničavaju prostor za efikasno civilno društvo”, rekao je Aggeler.
Iz Vijeća Evrope su u dvije rezolucije naglasili da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona.
Reagovala je i Delegacija EU u BiH ističući da je nacrt zakona protivan međunarodnim preporukama. Iz Ambasade SAD-a u BiH su naveli da represivne vlasti koriste takve zakone na štetu novinara.
I Ambasada Njemačke je poručila kako ta zemlja “s velikom zabrinutošću” posmatra napade na slobodu izražavanja i slobodu medija u Republici Srpskoj.
“Kao pristupni kandidat u Evropsku uniju, BiH, a time i Republika Srpska se obavezala na evropske vrijednosti i zakone. To uključuje slobodu izražavanja i medija”, naveli su iz ambasade 21. marta.
BiH je u decembru prošle godine dobila kandidatski status.
Kao uslov je ostalo da zemlja mora garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
BiH prva u regionu dekriminalizovala klevetu
U posljednjem izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode.
“Djelo protiv ugleda i časti” izbačeno je u novembru 2002. godine iz Krivičnog zakona Federacije BiH odlukom Paddyja Ashdowna, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). OHR je, koristeći Bonnske ovlasti, istovremeno u ovom entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Narodna skupština Republike Srpske je ranije, u julu 2001. godine, klevetu prebacila iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Time je BiH prije više od 20 godina postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizovala klevetu.
Nakon izglasavanja nacrta izmjena Krivičnog zakona, biće održana javna ili stručna rasprava. Poslije toga se zakon u formi prijedloga vraća pred poslanike.
Ako na nekoj od budućih sjednica Narodna skupština RS-a izglasa prijedlog, ide na potvrdu u Vijeće naroda (drugi dom entitetske skupštine), a važećim ga proglašava entitetski predsjednik Milorad Dodik.