Narcisa Cvitanović: Patrijarhat je i dalje jedna od najopasnijih društvenih bolesti

Međunarodni kulturno-umjetnički festival Female Art Rising (FAR), u organizaciji Udruženja Kontakt, svoje drugo izdanje održava ovog aprila u Sarajevu. Festival okuplja renomirane umjetnice i umjetnike iz cijele Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta, koji kroz različite sfere umjetnosti adresiraju važna društvena pitanja. Programske aktivnosti festivala obuhvataju filmske projekcije, masterclass sesije i razgovore sa etabliranim imenima iz svijeta filma, književnosti, pozorišta i dizajna, kao i diskusije sa aktivisticama za ljudska prava, istraživačicama u oblasti socijalne pravde, feminizma i kritičke kulture. O nastanku festivala i ovogodišnjem programu razgovarali smo sa osnivačicom udruženja Kontakt i osnivačicom FAR festivala Narcisom Cvitanović.

Kako je nastala ideja za pokretanje Female Art Rising festivala i koji su bili ključni motivi iza njegove realizacije?

Ideja za pokretanje međunarodnog kulturno umjetničkog festivala Female Art Rising (FAR) nastala je s ciljem stvaranja snažne platforme koja okuplja etablirane umjetnice iz ističe stvaralaštva koja imaju neprocjenjiv društveni doprinos, otvara dijalog o rodnoj ravnopravnosti, te ističe ulogu žena u umjetnosti i društvu.

Patrijarhat je i dalje jedna od najopasnijih društvenih bolesti, od koje još uvijek boluje naše društvo. Kako bi doprinijela društvenom izlječenju, važno je da se edukujemo o izvorima i posljedicama patrijarhata i mehanizmima suzbijanja.

Želim da istaknem da festival okuplja i kolege, umjetnike i kulturne radnike, koji svojim djelima ističu važnost uloge žene u društvu, jer borba za rodnu ravnopravnost nije samo ženska borba.

Također, FAR kreira prostor da mladi talenti (umjetnice i umjetnici) steknu dodatna profesionalna znanja i iskustva, ali i da čuju lična iskustva etabliranih umjetnica na temu rodnih uloga i prava.

Festival daje i podršku mladima i kroz predstavljanje njihovih radova široj javnosti jer poseban je osjećaj kada dobijete podršku na početku svoje karijere.

Koji su po Vama najveći izazovi s kojima se žene u društvu danas suočavaju i na koji način festival pokušava adresirati te probleme?

 

Prema rezultatima Gender indeksa za ravnopravnost spolova za 2024., index BiH u domenu znanja (koji mjeri ravnopravnost spolova u nivou obrazovanja i učešća) je za 6 bodova niži od  EU prosjeka. U domenu vremena (koji mjeri rodni jaz u učešću u strukturama političke, društvene i ekonomske moći) je 15,1 bod niži od EU prosjeka, a u domenu rada (koji mjeri pristup tržištu rada ženama i muškarcima, te da li rade ravnopravno na kvalitetnim poslovima i pod kvalitetnim radnim uslovima) je za  21,9 bodova niži. Dakle, samo iz ovih statističkih indikatora vidljivo je da naša zemlja i dalje stagnira ili bilježi pad.

Borba za rodnu ravnopravnosti je dugotrajan i složen proces, ali je obaveza svih nas, uključujući i umjetnički zajednicu, da svakodnevno svojim djelovanjem promovišemo pozitivne društvene prakse i utičemo na promjenu svijesti.

Feministički narativ je snažno prisutan u programskim aktivnostima festivala. Na koji način FAR doprinosi jačanju rodne ravnopravnosti u kulturi i društvu općenito?

Festival FAR doprinosi jačanju rodne ravnopravnosti kroz višeslojni pristup: afirmiše žensko stvaralaštvo, otvara dijalog o rodnim ulogama, osnažuje mlade umjetnice i umjetnike kroz obrazovne programe, te gradi mreže solidarnosti među njima. Kroz tematski fokus na feminističke i društveno angažovane sadržaje, festival djeluje kao alat za edukaciju i razvoj kritičke misli. Promocija rodne ravnopravnosti kroz umjetnost postaje vid otpora i promjene.

Na primjer, u sklopu ovogodišnjeg festivala, publika će imati priliku, zahvaljujući podršci British Council-a u BiH, da prisustvuje projekcijama filma Women Make Film, čuvenog redatelja Marka Cousinsa. Film slavi velike svjetske režiserke ali i brojne zaboravljene žene (iz svih perioda i sa svih kontinenata) koje stvaraju filmove – neke od najboljih filmova. Prema riječima redatelja Cousinsa postoji mnogo neznanja i sljepila kada govorimo o ženama koje režiraju filmova ali i spisateljicama, glumicama, producenticama… Ovaj film hrabro osporava to sljepilo.

Festival će ugostiti renomirane književnice Rumenu Bužarovsku, Lanu Bastašić, Lejlu Kalamujić, Adisu Bašić, Mariju Ratković, dizajnericu Enu Dujmović, dramsku spisateljicu Doruntinu Bashu, režiserku i animatoricu Flaku Kokolli, producenticu Neal Raimi, eksperticu za fundraising Eminu Pašić, aktivisticu za ljudska prava Doaau Al Zamel, istraživačicu iz oblasti socijalne pravde Selmu Zulić Šiljak, istraživačicu i menadžericu na projektima iz oblasti feminizima i kritičke kulture, kao i filmskog montažera Vladimira Gojuna.

Također, publika će imati priliku vidjeti pozorišnu predstavu “Niko nas nikada nije pitao” u izvedbi studentica i stidenata Akademije umetnosti Novi Sad, u klasi profesorice Jasne Đuričić i asistentice Bojane Milanović.

Sve gošće i gosti festivala koji dolaze u Sarajevo iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova, Sirije/Švedske su etablirana imena koja se kroz svoje djelovanje, lično i profesionalno, svakodnevno bore za rodnu ravnopravnost i jačanje ljudskih vrijednosti. Svi oni dolaze da sa publikom velikodušno podijele svoja znanja i doprinesu razvoju kritičkog djelovanja.

Koliko je važna regionalna i međunarodna saradnja za Female Art Rising, i kako ona utiče na vidljivost umjetnica iz BiH?

Regionalna i međunarodna saradnja je ključna za FAR, jer omogućava razmjenu znanja, izgradnju mreža i povećanje vidljivosti bosanskohercegovačkih umjetnica i umjetnika izvan granica zemlje. Učešćem gostiju iz cijeloga svijeta festival doprinosi međusobnoj podršci i osnaživanju. Istovremeno, bosanskohercegovački talenti imaju priliku učiti, surađivati i predstaviti se pred novom publikom, čime se jača i podstiče njihov profesionalni razvoj.

Kakav je odziv publike, posebno mladih žena, i šta vam to govori o društvenim potrebama i interesovanjima?

Odziv publike, a posebno mladih, izuzetno je velik i ohrabrujući. Mladi posjećuju festival kao aktivni/e učesnici/e koji/e postavljaju pitanja, uključuju se u diskusije i žele biti dio zajednice koja djeluje progresivno. Posebno značajno je što mladi prepoznaju festival kao prostor sigurnosti, saradnje, zajedništva, podrške i inspiracije. FAR je za njih platforma na kojoj mogu steći znanja i vještine, artikulisati svoje misli, potrebe, nadanja, strahove….

Gledajući unaprijed, kakva je vaša vizija budućnosti FAR festivala i njegovog uticaja na lokalnu i regionalnu kulturnu scenu?

Želimo da FAR postane jedan od ključnih kulturno-umjetničkih događaja u regiji i šire, koji ne samo da promoviše žensko stvaralaštvo, već kontinuirano djeluje kao prostor društvene promjene, edukacije i povezivanja. Želimo graditi festival kao mjesto susreta različitih glasova — lokalnih, regionalnih i međunarodnih — koji se kroz umjetnost bavi temama rodne ravnopravnosti, društvene pravde i slobode izraza.

Na lokalnom nivou, cilj je dalje osnažiti mlade umjetnice i umjetnike iz Bosne i Hercegovine, omogućiti im mentorsku podršku, vidljivost i profesionalni razvoj. Na regionalnom nivou, FAR želi postati platforma saradnje i solidarnosti među umjetnicama i umjetnicima, kulturnim radnicama i radnicima, iz zemalja koje dijele slične društvene izazove. Kroz međunarodne koprodukcije, edukativne formate i gostovanja, festival će raditi na probijanju granica.

U dugoročnom smislu, FAR teži da mijenja kulturne politike, utiče na redistribuciju kulturnih resursa i afirmiše umjetnost kao prostor jednakih šansi, slobode govora i društvene odgovornosti. Želimo da svaki novi festival ne bude samo nastavak prethodnog, već korak dalje u stvaranju pravednijeg svijeta — u kojem su žene neizostavni nosioci promjena.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Ana Elena Banduka

Ana Elena Banduka

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Početkom devedesetih, zalazak sunca obično je značio da svi moramo biti zatvoreni u svojim domovima. Lupanje o šerpe i zveckanje ključevima s prozora i balkona,...
Prisjećajući se ikone feminizma, novinarke i aktivistice Glorije Steinem koja je rekla: „Zajedno smo jače. Jedna žena može učiniti mnogo, ali zajedno možemo promijeniti...
Birokratija ne zna za sudbine niti je zanimaju lične priče. U kapitalističkom kotaču koji nas mrvi, postojimo samo kao brojevi, hrpe papira i tabelarni prikazi....
Tri perspektive, jedna borba – uoči 8. marta koji će obilježiti noćni marševi i prosvjedi širom zajedničke regije razgovarali smo s Nikom Kovač, aktivistkinjom i...