Oznaka knjiga

Ljudi s dušom: Skrivene zvijezde – promocija knjige Milana Račića

Balkan i neko zlo vrijeme prelili se na cijelu zemaljsku kuglu. Račić, u tom poganom vaktu, zato, neumorno traga za dobrim ljudima i Mostarom kakav je bio, ili bi trebao biti. Lučem ne traži dobre ljude, jer ih još ima. Nalazi ih i skuplja u korice nove knjige “Ljudi s dušom: Skrivene zvijezde”, iako mnogi misle da su dobri ljudi samo endemska kategorija. Tragajući za dobrim ljudima, već više od decenije, autor ističe: “Kad tragamo za dobrim, možda, pronađemo i sebe, poželimo da i sami budemo kao oni, ili bar slični njima”.

Ko poriče genocid?

Ljudi devijantne ratničke svijesti (u političkoj areni obilježeni kao ultradesničari) ne koriste često psihološke mehanizme odbrane koji ih štite od osjećaja krivice. Zašto? Ne trebaju im. Neki šalju poruku Mi nismo znali za ratne zločine, ali ako pročitamo šta piše između redova vidimo da poruka glasi Mi smo znali i smatramo da je dobro to što se desilo!

Šimun Cimerman, autor hita “Bitka na Sutjesci”: Tito je bio odličan menadžer, uvijek je prepoznavao najbolje

“Žene su se partizanima dogodile. Rat je, smatralo se, “muška stvar”, no ginule su i žene. Niti jedna vojska nije imala toliko žena, partizani u vezi toga zapravo nisu imali izbora. Žene su se u NOB-u tako same izborile za svoja prava i poslije kreirale društvo u kojem su postale ravnopravne. Jedno od najvećih i najboljih naslijeđa NOB-a je upravo to što su se žene izborile za drušvenu ravnopravnost..”

Kapitalistički realizam

Kapitalistički realizam, najkraće rečeno, može se posmatrati kao uverenje i kao stav. To je uverenje da je kapitalizam jedini održivi politički/ekonomski sistem, što je jednostavna parafraza stare maksime Margaret Thatcher: „Nema alternative.“

​Max Blecher: „Osvijetljena jazbina“

Blecherovo djelo neprekidno je nošeno preispitivanjem težine, „zbiljnosti“ ljudske stvarnosti, ali lebdi u eteru oslobođenosti od želje za tugovanjem za apriornim gubitkom onoga što je drugima dano samom činjenicom postojanja.

Knjiga životne mudrosti i duše

Uronih. Na dah. U knjigu. I ostah gotovo bez daha. Knjiga me ponijela. Zaboravih na vrijeme. Tek što sam izronila, zaronih opet. Ovoga puta s bocom kisika, jer knjiga je to koja te zavede, obuzme i zove na ronjenje, sve dublje, sve dulje.

Vukovi iz šume vječnosti

Drugi tom romana u nastajanju Karla Ovea Knausgaarda izašao je jesenas u hrvatskom izdanju. Almin Kaplan ga je s nestrpljenjem dočekao.

Prizori iz napuklog društva

U knjizi "Žive slike/Levande bilder", prvoj studiji švedskoga filma objavljenoj na hrvatskom jeziku, Janica Tomić prikazuje švedsku kinematografiju kao kronologiju filmskih interesa za socijalnu državu u njezinoj političkoj ideji, socijalno-klasnoj realizaciji i posljedičnom rasulu.

Od Sarajeva do Mostara, preko Sidrana i Divjaka, do Haseta i Osima u zbirci poezije „Tabakera“ Jasmine Bikić

Koncem februara će svjetlo dana ugledati zbirka poezije „Tabakera“, autorice Jasmine Bikić, u izdanju renomirane izdavačke kuće Buybook. Iako je niz godina pisala novinske članke iz oblasti kulture i umjetnosti, ovo je autoricin prvijenac, podijeljen u četiri tematske cjeline: Gdje smo?, (O)sjećanja, Velikani i Present bez perfecta, kroz koje se Jasmina Bikić na poseban i nesvakidašni način, prisjeća galerije čitaocima znanih i neznanih likova, poput članova njene porodice, u rimama opisuje našu domovinu, kroz gradove, Sarajevo, Mostar i rijeke Neretva, Drina, koji su je inspirisali, te vrijeme u kojem danas živimo.

Czesłav Miłosz: „O putovanjima kroz vrijeme“

On nije bio samo pjesnik, esejist ili mislilac, već i egzemplar nečega čemu bi ljudsko biće trebalo težiti – netko tko je, uz neprestanu zagledanost u vlastite slabosti, činio sve kako bi priječio konačnim i zgotovljenim istinama da od njega učine još jednu svoju žrtvu.

Bojana Minović: Nisam planirala da budem aktivistkinja

Naše drugarice Romkinje najčešće nisu imale uslove da sprovedu svoju slobodu. Otuda želja da im se pomogne u podizanju glasa. Jednog dana će stasati generacija mladih žena koja će to izvesti bez naše pomoći, i koje će, nadam se, okrenuti uloge i nama postati podrška i inspiracija.

Jasmin Agić: Nikada se nećemo moći odužiti Sidranu,Vešoviću i Ibrišimoviću

Jasmin Agić je bosanskohercegovački književnik rođen u Zenici 1982. godine. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu iz oblasti teorije književnosti. Osim književnog rada, Agić je aktivan član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog P.E.N. centra. Nedavno je održana promocija njegove nove knjige pod nazivom Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena.

SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.