Oznaka Mostar

Addio, Gringo (u spomen Milanu-Gari/Gringu Kovačeviću)

Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.
Vrijeme rađanja i vrijeme umiranja; vrijeme sađenja i vrijeme čupanja posađenog.
Vrijeme ubijanja i vrijeme liječenja; vrijeme rušenja i vrijeme građenja.
Vrijeme plača i vrijeme smijeha; vrijeme tugovanja i vrijeme plesanja.
……………………………………………………………………………………
Vrijeme šutnje i vrijeme govorenja. Vrijeme ljubljenja i vrijeme mržnje;
vrijeme rata i vrijeme mira.
(Biblija: Propovjednik, 3- Smrt)

Lorens Listo – Mostarska čarobna lasta ili skakač u dobro

U šesnaest carevina kroz koje sam putovao do tada nisam vidio ljepši most i hrabrije momke koji su skakali s njega. Otkako je sagrađen most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. Sjedeći u čardaku, oni su promatrali kako hrabri dječaci šehera skaču s tog polumjeseca na glavu i noge.
- Evlija Čelebija, putopisac i historičar, 1664. godine

Podrška za mostarske Zmajeve iz Holivuda – Svako dijete ima pravo na sport

Kada je prije petnaestak dana, direktor Sportske asocijacije “Dragons“ Mostar, gospodin Dženan Duraković najavio kampanju: “Svako dijete ima pravo na sport“, uključujući mnoge poznate ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regiona, očekivala se aktivnost kakvu smo već navikli gledati na ovim prostorima, tradicionalno bogatim talentima ali bez podrške da se napravi nešto više.

Zbog veličanja zločina: Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv „Ultrasa“, provjerava se i uloga generalnog konzula Roberta Burića

Postupajući po naredbama Tužilaštva BiH, SIPA je došla do saznanja da je među odgovornim za zastupanje 'Ultrasa Zrinjski' Mostar i Robert Burić – sekretar. Utvrđeno je da se radi o licu Robertu Buriću – generalnom konzulu BiH u Njemačkoj, zbog čega je potrebno da ovom Tužilaštvu dostavite obavještenja da li je Robert Burić generalni konzul BiH u Njemačkoj, te ukoliko jeste, da li je rezidentno ili nerezidentno smješten u Njemačkoj, odnosno da li je planiran dolazak imenovanog lica na teritorij BiH u narednom periodu, naveo je državi tužilac Ćosić u zahtjevu MVP BiH.

Heliodrom: A museum that is not one

Heliodrom, a heliport that was used as a concentration camp and controlled by the Croatian Defence Council (HVO), was a place of detention of around 8000 inhabitants of Mostar during the last war. A discussion about turning this space into a museum dedicated to the Croatian Defence Council has been ongoing for quite some time, which is nothing else but an insult for all detainees that experienced the atrocities at this concentration camp in the period between 1992 and 1994.

Heliodrom: Muzej koji to nije

Kroz logor Heliodrom, koji je bio pod kontrolom HVO-a, prošlo je oko 8000 Mostaraca tokom prethodnog rata. Već odavno se vodi polemika o pretvaranju ovog prostora u muzej HVO-a, što se nikako drugačije ne može tretirati nego kao uvreda svim logorašima koji su prošli kroz strahote ovog logora između 1992. i 1994. godine.

Diana Ondelj Maksumić, dobri duh Mostara

Zakoračila u najbolje godine. Ne prestaje se igrati, a igraju se samo najbolji. Igra je najzahvalniji dio njenog glumačkog i poetskog stvaranja. Češće je u djetinjstvu nego u stvarnosti. Virus Mostara iz Šantićeve prati je sve protekle godine. I onda kad ga je morala napuštati i još više kad mu se tri puta vraćala. Posrednica između mašte i onog što je okrutna stvarnost. Govori i piše o malim, a čini velike stvari.

Ubistva za veće ciljeve: Skriva li politika ubice 28 Mostaraca

„Nama ubice hodaju gradom. Čovjeka koji mi je ubio majku i oca ja svaki dan vidim na ulici. Rad policije i tužilaštva je sramotan i kriminalan jer ne znam šta oni očekuju. Jel’ da se ja osvetim, odem u zatvor i ostavim ženu i četvero djece. Dao sam im i previše informacija i previše vremena ali izgleda da svi u Mostaru čekaju da se nerješena ubistva jednostavno zaborave.“

Da li se i nakon 80 godina kunemo da sa evropskog puta ne skrenemo

Šta bi s Mostarom nakon 1945. bilo da Ante Zuanić nije iz života na Partizansko spomen-groblje preselio? Kakav bi nam Mostar danas bio da Ljubo Brešan nije slobodu na Partizansko spomen-groblje svojim životom donio? Šta bi s Mostarom bilo, šta bi s Bosnom i Hercegovinom bilo da nisu bili Leo Bruk, dr. Safet Mujić, Hasan Zahirović Laca? Kako bismo živjeli da Mladen Balorda nije antifašistički borac bio, da je moja majka svoju sestru Milenu Ivelju živu dočekala, da Milena nije u 17. godini, njeno ime na Partizanskom groblju – u hercegovačkom kamenu uklesano – vlastitim životom platila?

Mostarski ples Nataše Jekić

Od kraljice Katarine, babice Mubere Berke Hadžimahović, profesorice Zlate Grebo i Borike Vanović do ovovremenih Vesne Šunjić, Jasne Merdan, Amile Bakšić, Dijane Ondelj Maksumić i stotine drugih Mostar su trajno obilježile znamenite žene. Žene su uvijek, u ratu posebno, razumijevale koliko su naše sreće i tuge uvijek drugačije i istovjetne, dame što su po ljudskosti, znanju i dobroti stvarale Mostar. I život u njemu.

SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.