Oznaka Papa Franjo

Fra Franjo Ninić: Gdje god se ljude ubija, Razapeti Isus je među njima

Fratar Franjo Ninić, bosanski franjevac i teolog koji je svoje srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, a potom je završio studij teologije u Sarajevu. Svećenički red prima 2006. godine, da bi nakon osam godina završio postdiplomski studij u njemačkom gradu Münsteru. Tokom karijere obavljao je dužnost kapelana u Kiseljaku, radio je u redakciji časopisa „Svjetlo riječi“, a od 2014. godine djeluje u Tuzli. Od 2019. preuzeo je odgovornost vođenja župe u Zvorniku i Srebrenici, uz nastavak svećeničke službe u Tuzli gdje je dočekao i izbor novog pape Leona XIV. Kroz intervju za portal Tačno.net dotakli smo se i njegovih interesa koji obuhvataju pisanje i teološku refleksiju, sa naglaskom na teme koje se dotiču odnosa vjere prema nacionalizmu i društveno-političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Od reakcionara do revolucionara

Radikalni čin obnove kršćanstva papa Franjo vidio je u ukidanju klerikalizma. No revolucionarni antiklerikalizam nosi sa sobom i dvije potencijalne opasnosti. Prva proizlazi iz možebitne ideologizacije samog antiklerikalnog pokreta, odnosno razvijanja ili čak rasplamsavanja njegovih divljih oblika, dakle iz možebitne deinstitucionalizacije „nove evangelizacije“. Druga je opasnost da nakon urušavanja kurije i drugih institucija, nakon kidanja veza između crkvenih podsistema, dođe do dominacije i time nesavladive nadvlasti jedino i samo Jednog, odnosno do suvremene implementacije i generalizacije velikog inkvizitorstva, kako nam ga je prikazao Dostojevski.

Vesna Rajnović: Papa odbačenih

„Više volim Crkvu koja je ranjena i prljava jer je izašla na ulice, nego Crkvu koja je bolesna zbog zatvaranja i udobnosti”
papa Franjo, „Radost evanđelja” (Evangelii Gaudium), 2013.

Mario Kopić: Udarci antiprosvjetiteljstva

Liberalna (parlamentarna) demokracija i sekularizacija zapravo se podudaraju, nema jedne bez druge. Otuda usidrenost modernih ustavnih demokracija u laicizmu, umjesto u klerikalizmu, što ga Katolička crkva, primjerice, nametanjem upisa ”Boga” u preambulu ustavnog ugovora Evropske unije, nastoji svagda iznova intronizirati.

Ličnosti i događaji koji su obilježili 2023.

Tačno.net donosi ličnosti i događaje, i one najbolje i one najgore, u godini kojoj brojimo zadnje dane. Ko su ljudi i događaji o kojima smo pričali, radovali se i tugovali u 2023, zašto su to djeca Gaze, osobe poput pape Franje, pa do Oppenheimera i Milorada Dodika, Džanana Muse i Lane Pudar, Branimira Nestorovića i Semira Osmanagića, Javiera Mileia, Slavoja Žižeka, Marka Vešovića i Nedima Sladića, zašto je serija ''Znam kako dišeš'' priča godine i zašto je folk igrala cijela Jugoslavija – čitajte u analizi Amera Obradovića.

Čovićev Audi je korak ka rješenju hrvatskog pitanja u BiH

Kupovina novog automobila samo je jedan mali korak ka ustavnim reformama kojim će se konačno riješiti hrvatsko pitanje, poboljšati socijalna politika te napraviti iskorak u borbi protiv korupcije i kriminala koja nagriza hrvatsko pučanstvo u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga legitimnom Draganu Čoviću na friško asfaltiranom putu ka skromnoj vili na mostarskim Barama novi Audi definitivno neće naudit.