Oznaka ratni zločini

Bijele trake i crne rupe: Zašto je kultura sjećanja u BiH još uvijek talac politike?

U javnom diskursu Bosne i Hercegovine kraj mjeseca maja označava ponovno otvaranje teme rata u Prijedoru i svega šta ona sa sobom nosi. Obilježavanje Dana bijelih traka je postao događaj koji već tradicionalno izaziva različite reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu. O ovoj i drugim temama koje se tiču odnosa bošnjačke politike prema kulturi sjećanja i njenog opstruiranja pričali smo sa Edinom Ramulićem, bosanskohercegovačkim aktivistom za ljudska prava, novinarom i bivšim logorašem.

Ahmići and Trusina: How Should Sites of Suffering Be Commemorated?

The conflict between the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina and the Croatian Defence Council (HVO) resulted in a new and even bloodier period of war in Bosnia and Herzegovina. New front lines, mostly in Herzegovina and Central Bosnia, appeared, followed by new concentration camps, ethnic cleansing and new war crimes against civilians and prisoners of war on both warring sides. The two most notorious sites of suffering, where people were killed or imprisoned during this conflict, are certainly Ahmići near Vitez, a site of crimes against Bosniaks, and Trusina near Konjic, a site of crimes against Croats. Both war crimes happened on the same day, with an insignificant time difference.

Jasenovac – Honouring the Victims Through a Commitment to Factual Understanding

Designed based on concentration camps in Nazi Germany, Jasenovac meant death or was the last station before concentration camps in Germany and Poland for most of its victims throughout its existence. Those that managed to escape from the horrors of Jasenovac started testifying about the extent and manner of killings immediately after it, which appalled even Nazis themselves. Following the dissolution of Yugoslavia, social changes led to new narratives and interpretations of Jasenovac. As a result, on the one hand, this part of history is relativised, while on the other hand Jasenovac is used for propaganda purposes, and all of this is frequently also included in school curricula.

Jasenovac – sjećanje na žrtve kroz učenje o činjenicama

Projektovan po uzoru na koncentracione logore u nacističkoj Njemačkoj, Jasenovac je u toku svog postojanja za veliku većinu svojih žrtava značio smrt ili jednu stanicu prije koncentracionih logora Njemačke i Poljske. Oni koji su uspjeli pobjeći iz strahota Jasenovca već tada su počeli svjedočiti o razmjerama i načinima ubijanja, nad čime su se zgražavali čak i sami nacisti. Nakon raspada Jugoslavije i u skladu s društvenim gibanjima tematika Jasenovca poprima nove narative i nova tumačenja. Tako danas s jedne strane imamo relativizaciju ovog dijela historije, dok s druge svjedočimo korištenju tematike Jasenovca u propagandne svrhe, a sve to nerijetko postaje dijelom školskog kurikuluma.

Ahmići i Trusina: Na koji način obilježavamo mjesta stradanja?

Sukob koji je vođen između Armije RBiH i HVO-a donio je sa sobom novu i krvaviju epohu rata u Bosni i Hercegovini. Novi frontovi, uglavnom u Hercegovini i srednjoj Bosni, bili su otvoreni, a sve to pratilo je otvaranje novih koncentracionih logora, etničko čišćenje i novi ratni zločini nad civilima i zarobljenim vojnicima obiju zaraćenih strana. Najpoznatija dva mjesta stradanja koja su proizašla iz ovog sukoba su svakako zločini nad Bošnjacima u Ahmićima kod Viteza i nad Hrvatima u Trusini kod Konjica. Oba ratna zločina dogodila su se na isti dan, s neznatnom vremenskom razlikom.

Nema zemlje za ratne zločince: Hrvatska podigla optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića

Hrvatsko pravosuđe u medijskoj tišini podiglo je optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića za ratne zločine nad Bošnjacima za vrijeme rata u BiH. Iako hrvatska javnost nije službeno obaviještena o ovom procesu, suđenje Obradoviću može predstavljati presedan u procesuiranju ratnih zločina HVO-a u Hrvatskoj ali i otvoriti pitanje dvostrukih standarda prema ulozi Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.

Aleksej Kišjuhas: Ratni zločini su alfa i omega naše zaustavljene tranzicije i vaskolike zapuštenosti

“Sve ovo jeste posledica odsustva suočavanja sa prošlošću, ali ne samo u jednom vrednosnom i ideološkom smislu, već i u onom krajnje praktičnom i konkretnom. Na delu jeste svojevrsna zavera nikada optuženih nomenklatura iz devedesetih, jednog političko-vojnog-privrednog kompleksa ili uglednika i elita, a koje su pre svega odgovorne za ratove i ratne zločine. Oni čuvaju svoje zadnjice, svoju slobodu i svoje bogatstvo. I to je, otprilike, sve.”

U Vijeću sigurnosti ništa novo: Srbija i zločini devedesetih

Posle nedostojne predstave i kreveljenja Aleksandra Vučića prilikom usvajanja rezolucije o Srebrenici u GS UN, Republika Srbija je nedavno imala još jedan sličan nastup. Ovom prilikom glavna uloga pripala je čelnoj osobi Ministarstva pravde, Maji Popović, koja je prisustvovala sednici povodom izveštaja o radu Mehanizma za međunarodne krivične tribunale.

Moguć zastoj u predmetima ratnih zločina jer advokatima nisu isplaćene naknade za šest mjeseci

Advokati koji pred Državnim sudom po službenoj dužnosti brane optužene u predmetima ratnih zločina nisu već šest mjeseci primili nikakvu naknadu za svoj rad jer nije usvojen državni budžet. Zbog toga je u najmanje jednom predmetu traženo da se ročišta zakazuju sa što većim razmacima, a drugi advokati su upozorili da bi moglo doći do značajnijeg zastoja u suđenjima za ratne zločine, saznaje Detektor.

Danas 26. kolektivna dženaza civilima ubijenim na području općine Zvornik

U Memorijalnom centru Gornja Kalesija danas će u 15.00 sati biti klanjana 26. kolektivna dženaza civilima ubijenim na području općine Zvornik tokom rata u Bosni i Hercegovini. Prvog juna 1992. godine iz mjesta Bijeli Potok kod Zvornika zarobljeno je i u smrt odvedeno 675 muškaraca bošnjačke nacionalnost. To je jedan od najvećih masovnih zločina nad bošnjačkim civilima sa područja Zvornika.

Konačno, pravda

Konačno pravda, nekakav početak, zakasneli i delimični, ali ipak nešto. Ne možemo se radovati što će premijer i ministar odbrane naše zemlje biti tražena lica u celom svetu, ali teško je ne osetiti izvesno zadovoljstvo zbog početka uspostavljanja pravde.