Sarajevo je multikulturan i multinacionalan grad - ovo je rečenica koja se koristi kako bi se opisao identitet grada Sarajeva. Na turističkim stranicama nazivan i ‘evropskim Jeruzalemom’, Sarajevo predstavlja mjesto susreta Istoka i Zapada. Zahvaljujući bogatoj historiji, na samo par minuta hoda, spomenut će ljudi, udaljene su crkve, džamije i sinagoga.
Razumljivo je što Šapić mrzi antifašizam. To je čovek koji obožava da se fotografiše sa Veselinom Šljivančaninom, uzdiže u zvezde Ratka Mladića, a jedan od glavnih saradnika mu je Svetozar Andrić, osnivač konc-logora Sušica kod Vlasenice kroz koji je prošlo više od 8.000 zatvorenika, a ubijeno je preko 1.600.
Sarajevo/foto: Denis Štrbo
Emerik Blum je rođen 1911. godine u gradu u kojem ga mnogi smatraju za jednog od najznačajnijih ljudi djelovali u 20. stoljeću u Sarajevu. Ne iznenađuje da se Emerik našao i na poziciji gradonačelnika grada.
Puno je toga doživljenog, zapamćenog, a ponešto i zapisanog. Prijatelji me više puta pitaju što ne napišem nešto od toga da se ne zaboravi. Nakon priče “Renda”, dobio sam nekoliko komentara. Moj prijatelj iz lijepe mostarske mladosti, Mišo Marić mi je u kratkoj viber poruci napisao: “Odlična ti je renda, čestitam i savjetujem piši.”
Jedna od najpoznatijih fotografija opkoljenog Sarajeva i jedan od simbola izložbe Lavirint devedesetih je i fotografija sarajevskih mladenaca, Sanele i Emira Klarića. Izložba je pred brojnom publikom otvorena prošlog četvrtka u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a dan nakon otvaranja izložbu su posjetili i Sanela i Emir.
Nedavno je snimljen dokumentarni film “To my brother”, zasnovan na istinitoj priči Džemila Hodžića, kojem mu je snajperski hitac 3.maja 1995.godine ubio starijeg brata Amela. Džemil je ostatak života posvetio traženju fotografija brata, skupljanju priča i fotografija druge djece koja su ubijena tokom opsade Sarajeva. Sve je rezultiralo snimanjem filma, koji je posvećen njegovom bratu. Sa Hodžićem smo razgovarali o filmu, ali i projektu Sniper Alley, te suočavanju sa ratnim posljedicama i borbi protiv kulture zaborava.
Tokom 2024. godine sarajevska Baščaršija će, na prijedlog Udruženja filmskih radnika BiH, biti proglašena novim Blagom evropske filmske kulture, čime se Bosna i Hercegovina najzad ucrtava u mapu najvažnijih filmskih lokacija u Evropi.
Ostat će zapisano u turbulentnoj historiji ovih prostora da su tog petka, 12. aprila, tačno u podne, Baščaršijom prošetali predstavnici bošnjačkih stranaka iz regiona, na čelu sa domaćinom Elmedinom Dinom Konakovićem, liderom Naroda i pravde, te ministrom vanjskih poslova BiH. Pratili smo skup i u nastavku slijedi reportaža sa događaja koji je obilježio jedan petak u našim i vašim životima.
Sarajevo je grad tragedije, ali i pobjede; prošlosti s kojom bi se dalo ponositi jednako kao i stidjeti. Pritom, pogrešno bi bilo razmatrati ovu temu u kontekstu ode ili hvalospjeva Sarajevu, niti ovakvi tekstovi to trebaju činiti; mit o sarajevskom Jerusalimu, ili jerusalimskom Sarajevu jednako dovodi u pitanje sva poređenja u kontekstu autentičnosti.
Njihov posao nije bio da zbog devet huligana zabrane dolazak na utakmicu hiljadu i po ljudi, koji su kupili ulaznicu i s nestrpljenjem odvojili svoj dan za odlazak na najvažniju utakmicu sezone. Njihov je posao bio da tim ljudima omoguće dolazak na Grbavicu i osiguraju da oni ne budu nikakva opasnost drugima na stadionu, kao i da sami ne budu izloženi nikakvoj opasnosti. Šta god mi mislili o navijačima i navijačkim skupinama, odbijanje je MUP-a KS da se upusti u ovaj izazov – kapitulacija.
Sarajevo / Bosna i Hercegovina - foto enciklopedija