Europska unija i Sjedinjene Američke Države moraju se probuditi i shvatiti da je politika nedjelovanja u Bosni i Hercegovini propala. Ako se to ne dogodi, situacija će biti samo gora.
Potez službene Banje Luke dosad je najotvoreniji izazov međunarodnoj zajednici u BiH. Aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko ocijenio je da Narodna skupština Republike Srpske neodgovorno potiče pokretanje procesa protiv suštinskog dijela Daytonskog sporazuma
EU i SAD trebaju u čvrstoj zajednici raditi da bi se učinile prave stvari. Oni moraju svima staviti do znanja da ni u kom slučaju neće dopustiti raspad BiH.
Aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko gotovo će sigurno dekretom poništiti odluku Skupštine RS-a, no Banja Luka najavljuje da njegovu odluku neće provesti
Taj je potez službene Banje Luke dosad najotvoreniji izazov međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko ocijenio je da Narodna skupština Republike Srpske neodgovorno potiče pokretanje procesa protiv suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma.
»Mandat i izvršne ovlasti visokog predstavnika utvrđeni su Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma i nekoliko ih je puta potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda«, podsjetio je Inzko. On će gotovo sigurno dekretom poništiti odluku Skupštine RS-a, no Banja Luka najavljuje da takvu njegovu odluku neće provesti. Dakle, stvari bi se mogle zaoštriti do krajnje točke.
»Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, entiteta kojim dominiraju bosanski Srbi, i dalje nekažnjeno koristiti svaku priliku da potkopa bosanske državne institucije i priprema se za odcjepljenje, kada dođe trenutak za to. On sada govori o referendumu kojim bi se odvojio od BiH, dobro znajući da su i referendumi doveli do ratnog požara na Balkanu«, upozorio je Ashdown u autorskom tekstu koji je objavio The Times. Za sarajevski Dnevni avaz kazao je kako postoji mogućnost da će Zapad naposljetku morati zaprijetiti vojnom silom da bi spriječio raspad BiH.
No, čini se da unutar međunarodne zajednice zasad ne postoji jedinstveni stav o tome što uopće treba raditi u Bosni i Hercegovini, a »pukotine« očito postoje i na potezu Bruxelles-Washington.
»Ne brinite o ulozi SAD-a u Bosni i Hercegovini. Više Europe ne znači manje SAD-a. Mi smo tu i ostat ćemo. Mnogo smo ulagali u BiH u prošlosti i to ćemo činiti i u budućnosti«, rekao je početkom mjeseca zamjenik šefa misije i otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH Jonathan Moore, komentirajući planove po kojima će se Europa snažnije aktivirati u BiH. Moore je tada, u razgovoru za novinske agencije iz BiH, kazao kako mu je drago da će Europska unija u budućnosti imati aktivniju ulogu u BiH te da će Izaslanstvo EU-a raditi učinkovitije i utjecati na europsku i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine.
»Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, entiteta kojim dominiraju bosanski Srbi, i dalje nekažnjeno koristi svaku priliku da potkopa bosanske državne institucije i priprema se za odcjepljenje, kada dođe trenutak za to. On sada govori o referendumu kojim bi se odvojio od BiH dobro znajući da su i referendumi doveli do ratnog požara na Balkanu«, upozorio je bivši visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown
Unatoč tim riječima, mnogi u Bosni i Hercegovini, prije svega se to odnosi na bošnjačku političku javnost u Sarajevu, strahuju da bi europsko preuzimanje vodeće međunarodne uloge u BiH, uz nastavak slabljenja američke nazočnosti, moglo dovesti do novih problema u funkcioniranju te države.
Tradicionalno, europska se politika u Sarajevu često doživljava kao razjedinjena i nedovoljno odlučna te tolerantnija prema secesionističkim politikama i idejama koje vode mogućoj podjeli Bosne i Hercegovine. S druge strane stoji robustan američki pristup i snažna podrška cjelovitosti BiH.
U sadašnjem Vijeću za implementaciju mira (PIC), međunarodnom tijelu koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, Amerikanci imaju presudnu riječ i nezaobilazni su u odlučivanju, uz ostale zemlje članice, među kojima su države iz EU-a, ali i Ruska Federacija te Turska, u ime Organizacije islamske konferencije. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira odlučuje o radu Ureda visokog predstavnika (OHR) te tako izravno utječe na zbivanja u samoj Bosni i Hercegovini.
No, prema sadašnjim planovima, OHR bi trebalo ili posve zatvoriti ili sarajevski ured bitno smanjiti i izmjestiti negdje izvan BiH, vjerojatno u Beč ili Bruxelles, dok bi u Sarajevu nastavilo djelovati ojačano Izaslanstvo Europske unije. To bi izaslanstvo i njegov voditelj trebali imati instrumente u obliku »mrkve i batine« kojima bi lokalne političare mogli privoliti na konstruktivan pristup i odvratiti od razbijanja države.
O spomenutim se instrumentima dosta pisalo, uključujući i odobrene sankcije poput uskraćivanja pomoći iz europskih fondova, zamrzavanja imovine ili zabrane putovanja u zemlje EU-a za organizacije i pojedince. Treba naglasiti da EU na terenu ima svoje vojne snage (EUFOR), čija je zadaća očuvanje stabilnosti, te policijsku misiju (EUPM), koja pomaže radu lokalnih policijskih snaga.
Unatoč svemu tome, postoje strahovi koji korijen vuku iz ne tako davne prošlosti, da Europa sa svojim instrumentima – pa čak i s privlačnošću koristi od mogućeg članstva BiH u Uniji – jednostavno nije u stanju obuzdati separatističke težnje u Bosni i Hercegovini. Tome bi u prilog mogao ići aktualni razvoj situacije u BiH. Više je nego očito da slabljenje međunarodne nazočnosti i pritiska, a posebno svaka iskazana neodlučnost i nejedinstvo unutar međunarodne zajednice, na terenu dovode do pogoršanja situacije.
Europski i američki pristup bitno su drukčiji. Pokazuju to prije svega reakcije u kriznim situacijama. Amerikanci su skloniji bržem donošenju odluka, čak i kad one nisu najsretnije. Uostalom, i aktualna kriza oko sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vladi Federacije BiH obilježena je utjecajem američke diplomacije čiji su ključni predstavnici u Bosni i Hercegovini naposljetku podržali formiranje vlade bez dviju vodećih hrvatskih stranaka.
Kada je riječ o odgovoru na najave referenduma iz Banje Luke, i tu su se pokazale razlike u europskom i američkom pristupu. Dok je priopćenje Bruxellesa, ipak relativno umjereno, iz Washingtona ipak stižu drukčiji tonovi. Tako je zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Thomas Countryman kazao da odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj za izjašnjavanje građana tog entiteta podržavaju li nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH, »predstavlja napad na središnju formulu Daytonskog sporazuma te izravan napad ne samo na pravosudna tijela nego i na državu BiH«. Prema njegovim riječima, SAD ostaje dosljedan podršci središnjoj formuli Daytonskog sporazuma – jedna država, dva jaka entiteta i tri konstitutivna naroda.
»Tko god napada legitimnost entiteta u BiH, mi ćemo mu se suprotstaviti, a istodobno, tko god napada državu BiH i njezine nadležnosti te pokuša blokirati rad pravosudnih tijela, i njemu ćemo se suprotstaviti«, kazao je Countryman.
