Prije 20 godina krenuli smo na put istraživanja sudbina ubijenih i nestalih i još uvijek na tome radimo, kao i na njegovanju kulture sjećanja - rekla je Vesna Teršelič na obilježavanju 20. godišnjice osnivanja Documente.
Razumljivo je što Šapić mrzi antifašizam. To je čovek koji obožava da se fotografiše sa Veselinom Šljivančaninom, uzdiže u zvezde Ratka Mladića, a jedan od glavnih saradnika mu je Svetozar Andrić, osnivač konc-logora Sušica kod Vlasenice kroz koji je prošlo više od 8.000 zatvorenika, a ubijeno je preko 1.600.
Sjećamo se generala Jovana Divjaka.
U intervjuu za tacno.net general Divjak je govorio agresiji na BiH, postdejtonskoj Bosni, Izetbegoviću, zločincima: Mladiću i Praljku ali i njegovoj svakodnevnoj borbi koju nakon rata vodi za djecu BiH.
Predstavljen drugi tom knjige "Kosovska knjiga pamćenja - Dostojanstvo za nestale" u izdanju dvaju fondova za humanitarno pravo iz Beograda i Prištine, koja se temelji na 1.636 priča o nestalima na Kosovu od 1998. do 2000. godine.
Za svaki problem postoji rješenje * Bio sam dobar plivač i skakač sa stijena * Odlučio sam da nikada više neću držati pticu u kafezu * Dedo Halil je bio čovjek velike mudrosti * Veležov stadion pretvara se u privremeni logor * Vjera da ću izaći na slobodu me nikada nije napustila * I pored svega ja vjerujem u bosanskog čovjeka
U povodu Oluje, Srpsko narodno vijeće 3. kolovoza organizira komemoraciju u selu Strmica kod Knina. Prema neslužbenim informacijama i nedovršenim istraživanjima, na području Strmice stradalo je ili nestalo između sedam i 12 civila.
Političari koji su sami sebi, bez mnogo osnova, dali za pravo da predstavljaju srpski narod i okupili su se u Beogradu na Svesrpkom saboru. Aleksandar Vučić, Milorad Dodik, ostaci crnogorskog Demokratskog fronta, Srpska pravoslavna crkva – reinkarnirali su ideju Velike Srbije, Srpskog sveta sa istom ideološkom potporom, ali drugim mehanizmima. I negiranje genocida u Srebrenici je dobilo novu interpretaciju, u kojoj su Srbi zapravo najveće (i jedine) žrtve.
Zločin poznat kao „Živa lomača“ dogodio se 27. juna 1992. godine kada su pripadnici paravojne formacije Osvetnici, na čelu sa najokrutnijim zločincima iz Višegrada Milanom i Sredojem Lukićem, natjerali oko 71 bošnjačkih civila u kuću Mehe Aljića, u naselju Bikavac u Višegradu, većinom žene, djecu i starije osobe, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću. Najmlađa žrtva imala je samo godinu dana.
Aida Šehović, vizualna umjetnica porijeklom iz Banje Luke, nedavno se vratila u Bosnu i Hercegovinu nakon godina djelovanja na međunarodnoj sceni. Izložbom „Povratak kući“ Aida Šehović isprepliće vlastito izbjegličko iskustvo s ljudima u pokretu koje je migracijski put doveo u Bosnu i Hercegovinu. Šta je dom? Šta znači biti čovjek? Kako se nositi s traumatičnim iskustvima? Ovo je razgovor o tome kako nam umjetnost pomaže da se krećemo kroz život, vrijeme i prostor. Aida, dobro došla kući!
“Kada pogledamo kroz historiju, uvijek su Romi gurali taj konac i na kraju su uvijek stradali iako nisu započeli nijedan rat, a pogotovo da su nekome nanijeli štetu. Ali su najviše stradali”, riječi su to koje su odjekivale u dvorani OKC Abrašević na prošlosedmičnom predstavljanju preliminiranih nalaza istraživanja “Stradanje Roma tokom ratova devedesetih u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu” u Mostaru, u organizaciji Foruma ZFD i YIHR Srbije.
Zašto ‘opteretiti’ goste što je izgorjelo više od 60 djece i žena u Pionirskoj ulici, što je u kući na Bikavcu spaljeno 72 bošnjačkih civila, masovnim silovanjima u ‘Vilinoj vlasi’?
Riječi bivših logoraša i slike stradanja u dokumentarnom filmu “Prijedorska polja smrti” zauvijek su ostali urezani u sjećanje Klaudije Pecalj, koja je prvi put, gledajući ovaj film, saznala za zločine počinjene u Prijedoru 1992. godine. Od tog dana, godinama unazad na Dan bijelih traka korača s preživjelima tražeći pravdu, mir i prihvatanje činjenica.
