Nastavljena je tradicija hrvatskih sudova da Glavašev potencijalni bijeg uopće ne razmatraju pri donošenju odluka. Iako je sudačko vijeće Županijskog suda u Zagrebu imalo pravne osnove da ga zadrži u Hrvatskoj do izricanja pravomoćne presude, ono nije uvelo nikakvu mjeru opreza
Ostaje nam pitanje do kad ćemo ratne zločince nazivati herojima? Suočavanje s istinom o zločinima koje je „naša strana” počinila u ratu temelj je bez kojeg nema zdravog društva, a ne može doći ni do uspostave mira, stabilnosti i pomirenja s građanima susjednih država. Mostar je i 28 godina nakon rata ostao podijeljen grad čijim ulicama se i dan danas vijore zastave osuđene zločinačke tvorevine Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Srbija je zatvoreni pretis-lonac koji se neprestalno kuva u vlastitom sosu. Na sajam knjiga u Beogradu dođe Vojislav Šešelj, a red golobrade omladine, dečaka koji ne mogu imati više od petnaest godina, čeka na njegov potpis. Pa kako su oni uopšte doznali za knjigu tog zlikovca?, pita se autor romana "Duhovi" koji je predstavljen na 45. Interliberu
Ljubljana ima spomenik Izbrisanima. Konačno, može se reći. Posebno stoga što svima nije ispravljena nepravda. No, spomenik stoji i, barem simbolično, lijepi flaster na otvorenu ranu. Kako smo slušali na otvorenju Novog Roga, toj palači kreativnosti, umjetnosti, zanata, inženjerstva i što li je još, gdje su se po volji kiše zatekli organizatori.
Na području Zvornika nestalo je oko 1.500 osoba, a i danas se traga za posmrtnim ostacima 450 žrtava koje su ubijene u periodu od 1992. do 1995. godine. U zvorničkim općinama bilo je oko 19 logora, a zločini koji su počinjeni nad zatvorenicima i civilima opisani su u haškim presudama Stanišiću i Župljaninu, Šešelju, Karadžiću, Krajišniku…
Političari sa područja Republike Srpske i Srbije među najglasnijim su javnim ličnostima koje negiraju genocid u Srebrenici. Aktivno poricanje genocida, relativizacija, podrška počiniteljima i priznavanje zločina ali ne i genocida samo su neki od primjera kojim pojedini političari pokušavaju zamijeniti teze o dešavanjima tokom rata u BiH.
Nema mjesta diskusijama da li je neko od predstavnika bivše ili sadašnje vlasti trebao biti prisutan na godišnjici u Potočarima, da li su se majke Srebrenice ili direktor Centra trebali pozdraviti ili slikati sa ovim ili onim, da li su predstavnici ove ili one vlasti lopovi ili izdajnici i da li se neki „stranac“ u Srebrenici „pere“ zbog nekog svog poteza.
Načelničke, parlamentarne i ministarske fotelje. Bez ikakvih zakonskih prepreka u njih u Bosni i Hercegovini (BiH) mogu sjesti osuđeni za ratne zločine koji su odslužili zatvorske kazne. Fikret Abdić, općinski načelnik Velike Kladuše, te preminuli Simo Zarić, nekadašnji zamjenik načelnika…
Ilustracija: Arhiv CPI 2019. Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu koju okuplja sarajevski Centar za postkonfliktna istraživanja i regionalne organizacije civilnog društva uputile su 4.8. apel i pismo zabrinutosti povodom kontinuiranih napada na uposlenika Memorijalnog centra…
Foto: Armin Durgut/Pixsell Mediji u Republici Srbiji i ove godine su bili glavni akteri u negiranju genocida u Srebrenici. I to ne samo kada je u pitanju njihovo izvještavanje, nego su i bili prostor za pojedine političare iz Republike Srpske…
Foto: Arhiv Bivši Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio je 2021. godine dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Prema izmjenama, za osobe koje prekrše ovu odredbu predviđa se kazna zatvora…
Foto: Memorijalni centar Srebrenica Kao i Brandta 1970. godine, tako su i Suljagića 2023. godine brojni napali i napadaju, izvrijeđali i izrekli riječi koje pristojan čovjek ne može ni pomisliti. Znao je, zasigurno, Emir Suljagić da će biti tako, a…
