Prošla je 31 godina od Srđanovog herojskog djela. On je 21. januara 1993. godine vidio da u centru Trebinja, u neposrednoj blizini policijske stanice, pripadnici Vojske Republike Srpske prebijaju Alena Glavovića, Bošnjaka iz Trebinja kojeg je Srđan poznavao. Prišao im je i rekao da ga ostave na miru. Oni su potom kidisali na Srđana, srušili ga na zemlju i kundacima pušaka i vojničkim cokulama ga pretukli na smrt. Srđan je pao u komu iz koje se nije probudio. Umro je šest dana kasnije, na današnji dan.
Rad žena u BiH na izgradnji mira još djeluje kao subverzija, ovladavanje znanjem i transformisanjem odnosa nasilja i diskriminacije kojim se žene drže u podređenom položaju. To je još tiha korozija naoko sjajnih nacionalističkih političkih štitova. Korozivne mrlje se šire i nemoguće ih je ne vidjeti.
Postoji izreka da vreme leči sve ali ona ne važi za porodicu Olivera Ivanovića, na koga je pre tačno šest godina izvršen atentat.
Žrtve se dijele na “vaše” i “naše”. Narod permanentno na izborima bira nacionaliste, a oni onda plaše neuki narod ovim drugim, istovremeno međusobno surađuju na zataškavanju zločina, jedni drugima izlaze u susret. Kako inače objasniti slučaj sa Uborkom, 114 ubijenih civila a još niko nije procesuiran, preko 200 nestalih Mostaraca a niko ne zna šta je sa njima. Ubistvo pripadnika Armije BiH uhapšenih u Vranici, dugogodišnji cirkus od suđenja, bjekstvo glavnog aktera (Željko Džidić) u Hrvatsku. I na kraju ubistvo mojih roditelja i Dese i Ljubice Vuković. Sva dokumentacija je u tužilaštvu, a ništa se ne dešava.
Nedostatak potpunih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava za kojima se još uvijek traga, najveći su problem u procesu traženja nestalih osoba.
Umjesto da spaja, most na Ibru Kosovsku Mitrovicu razdvaja, na sjeverni srpski i južni albanski dio – dva grada u jednom. Na sjeveru nema novina, kina, kazališta. Ljudi ne plaćaju struju, vodu i komunalije. U apoteci se anksiolitici prodaju bez recepta. "Mi smo jedno duboko etnički podeljeno društvo. Živimo u dve različite realnosti", govori Miodrag Milićević
Na ponižavajuće načine mučili su, psihički i seksualno zlostavljali i premlaćivali, nanoseći trajne fizičke i psihičke povrede protivpravno zatvorenim civilima bošnjačke nacionalnosti sa područja više naselja opštine Hadžići
Desetine migranata iz Azije i Afrike utope se svake godine u rijekama između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Samo nekoliko njih bude identifikovano. Još manji broj se vraća svojim porodicama u zemlje porekla. Želeći da učini vidljivim probleme koje porodice imaju prilikom traženja, identifikacije i vraćanja tijela u svoje zemlje, ekipa eTrafike snimila je dokumentarac upravo na ovu temu, pod nazivom “Brat”.
(“Mlad odoh sa ovoga svijeta, a jedan bijah u majke”. Epitaf sa stećka)
Najveći broj ratnih zločina niti je prijavljen niti su istražni organi uložili neki poseban napor da vlastitim radnjama dođu do svih počinioca. Nisu to uradili ni tamo gdje su morali, prilikom pronalaska masovnih i pojedinačnih grobnica sa tijelima žrtava, kaže aktivist i bivši logoraš
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se kao godišnjica potpisivanja Opšte deklaracije Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima 10. decembra 1948. godine. Ova deklaracija najprevođeniji je dokument na svijetu. Tog dana dodjeljuje se i Regionalna novinarska nagrada “Srđan Aleksić” u Banjoj Luci. Tim povodom Tačno.net objavljuje priču Milana Račića o Srđanu i Radi Aleksiću koji su ugradili sebe za to univerzalno dobro.
Povodom izlaska filozofskog eseja “Pasti u visine” u izdanju kanadske kuće Nota Bene, naša saradnica razgovara sa autoricom Majom Ombašić. Razgovor objavljujemo u dva dijela
