Kategorija Naslovnica

Aleksandra Bosnić: Da li je moguće novo lice Srbije?

Odgovor na pitanje koliki je maksimum demokratičnosti koji može da ostvari srpsko društvo nije važan samo za građane i građanke Srbije. Važan je i za susedne zemlje, zapravo sve one koji su devedesetih imali traumatična i tragična iskustva zbog delatnog sna o jedinstvenoj Srbiji. U dvehiljaditima, on se javlja u preoblikovanom i naizgled “mekšem” izdanju, a oličen je u ideji srpskog sveta koju je aktuelni autokratski režim u Srbiji formulisao 2020. godine.

Bosna i Hercegovina na raskršću: Politička inertnost kao saveznik dezintegracije

U politici, kao i u šahu, neizbježan je sukob vizija. Dok neki akteri na bosanskohercegovačkoj sceni promišljaju dugoročno, drugi djeluju reaktivno, kratkovidno i vođeni unutrašnjim tenzijama. Probosanske stranke, kao grupa suštinski neusaglašenih frakcija, odavno funkcionišu po obrascu dvorskih intriga, bez jasne strateške orijentacije, zaglavljene u međusobnim obračunima dok protovnici egzistencije Bosne i Hercegovine sistemski redefiniraju realnost na terenu.

Bosna i Hercegovina na raskršću: politička inertnost kao saveznik dezintegracije

U politici, kao i u šahu, neizbježan je sukob vizija. Dok neki akteri na bosanskohercegovačkoj sceni promišljaju dugoročno, drugi djeluju reaktivno, kratkovidno i vođeni unutrašnjim tenzijama. Probosanske stranke, kao grupa suštinski neusaglašenih frakcija, odavno funkcionišu po obrascu dvorskih intriga, bez jasne strateške orijentacije, zaglavljene u međusobnim obračunima dok protovnici egzistencije Bosne i Hercegovine sistemski redefiniraju realnost na terenu.

Bosna i Hercegovina na raskršću: politička inertnost kao saveznik dezintegracije

U politici, kao i u šahu, neizbježan je sukob vizija. Dok neki akteri na bosanskohercegovačkoj sceni promišljaju dugoročno, drugi djeluju reaktivno, kratkovidno i vođeni unutrašnjim tenzijama. Probosanske stranke, kao grupa suštinski neusaglašenih frakcija, odavno funkcionišu po obrascu dvorskih intriga, bez jasne strateške orijentacije, zaglavljene u međusobnim obračunima dok protovnici egzistencije Bosne i Hercegovine sistemski redefiniraju realnost na terenu.

Poplave, profit i bezvlašće: Cijena šumske anarhije u HNK

Prema procjenama vrijednost ilegalno posječene šume u Bosni i Hercegovini iznosi 300 miliona KM godišnje, a upravo je neplanska i nelegalna sječa šume jedan od glavnih uzroka stravičnih poplava koje su pogodile Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) prošle godine s tragičnim ishodima. Nepostojanje federalnog zakona, ali i zakona na nivou HNK-a kreirali su ambijent u kojem Tužilaštvo ne procesuira ilegalnu sječu šuma, a na pitanje ko će fizičkim i pravnim osobama nadoknaditi milionske štete nastale poplavama nema odgovora.

Šačir Filandra: Bošnjaci moraju shvatiti da je stvarnost ono što ona jest a ne ono što oni žele da bude

Šaćir Filandra je bio dugogodišnji dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, predsjednik bošnjačke zajednice "Preporod", kao i gostujući profesor na brojnim univerzitetima širom svijeta uključujući i čuveni Yale Univerzitet, a trenutno je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U intervjuu za portal Tačno.net profesor Filandra daje dijagnozu temeljnih bolesti bosanskohercegovačkog društva i ono što je najvažnije nudi jedino moguće rješenje za spas države.

Dunja Hrnjičić: Skinite teret sa sebe i recite ko mi je ubio muža

Dvadeset i dvije godine Dunja Hrnjičić čeka informaciju nadležnih službi o motivima, nalogodavcima i egzekutorima postavljanja eksplozivne naprave od koje je preminuo njen suprug Smail, a teško ranjen sin. Nadležno tužilaštvo HNK-a kantona u više je navrata ovaj predmet pokušalo arhivirati kao još jedan u nizu nerasvijetljenih ubistava u Mostaru nakon završetka rata. Kako bi se slučaj ubistva Smaila Hrnjičića nakon dvije decenije rasvijetlio, njegova supruga Dunja napisala je apel ljudima koji imaju bilo kakva saznanja o ovom događaju da ista prijave nadležnim.

Kraj malog Baje iz Laktaša

Milorad Dodik je u posljednje dvije decenije postao jedan od najpopularnijih i najkontroverznijih političara na Balkanu, a njegovo bahaćenje po medijima već odavno nikoga ne iznenađuje. Zahvaljujući Dodiku i njemu sličnima, Bosna i Hercegovina u stopu prati političke trendove mnogih država koje na vodećim pozicijama imaju ljude čija vladavina označava kombinaciju populizma i ličnog interesa koji lebde na desnom političkom krilu koje ne vodi nikoga nigdje.

K. K.

Ma tko kaže da je pravda u Hrvata nedostižna? Nego je to, kako tvrdi vlast, tek lažna percepcija javnosti, a dokazuje to i friški slučaj zaštite autorskih prava, za što se na sudu u Splitu lako izborio jedan građanin Splita. Ne građanin obični, koji inače na sudsku pravdu čeka dok mu unuci odrastu, nego značajan kipar, akademik pače, autor malog milijuna sakralnih objekata po Hrvatskoj i u BiH, svugdje gdje žive Hrvati od stoljeća sedmog, pa je taj domoljubno i nacionalno osviješteni K.K. svojevremeno izgradio i prilično nakazni kip svoga obožavanog Franje Tuđmana na ulazu u središte Zagreba, otkuda satrap mrko škilji tko se sve po glavnom gradu smuca.

Vesna Rajnović: Ustaštvo kao mainstream

Zar je Mirela Priselac Remi, pjevačica grupe Elemental, zaista jedina koja je smogla hrabrosti javno izgovoriti ono što je svaki pristojan građanin Hrvatske pomislio, ali i oportuno prešutio? Podršku joj je pružila tek Mreža antifašistkinja Zagreba potvrđujući da su žene često mnogo odvažnije od muškaraca iako im društveno uvjetovana rodna uloga nalaže da budu samozatajne i tihe.

SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.