I dok CRO turizam vrti ogroman novac, a snalažljivi apartmaniziraju svaki milimetar jadranske obale i dižu si životni standard u rajske visine (“pola pije, pola Šarcu daje”, pardon – državi?), gro tzv. običnih/malih žitelja tzv. Samostalne, Neovisne i Suverene – “napokon svojih na svomu”, sic transit – više nisu u poziciji gledati more ni na razglednici. Vrijeme je davno pohabalo te kartuline, izlizale su se boje, sjećanje na sindikalna odmarališta i miris mora ishlapjelo, bajnu je mjesečinu tzv. socijalističkog mraka naprasno ugasila kapitalistička pohlepa. Više nema natrag.
Ne preziru naši naprednjački, radikalski, socijalistički i ostali nacoški elementi baš sve što dolazi sa Zapada. Njima su mrski vladavina prava, demokratija, tolerancija, podela vlasti, slobodni izbori, sloboda govora, pravo na kritiku, ravnopravnost, jednakost pred zakonom, individualizam, liberalizam, dostojanstvo ličnosti, lični integritet, solidarnost, pravda.
Bajden se ujutro lipo probudi i promisli: Asti iruda, koga san ono danas triba zbombat? Iran ili Irak? Il možda Kuvajt? I pošto se ne može sitit, odluči da je najbolje ne zbombat nikoga, da slučajno ne falije… Starost ti je izvor mudrosti, moj Ferdo, samo šta to ne bere tvoj mladi mozak!“
Jednog dana bosanski Srbi će se probuditi, a neće shvatiti da su 25 godina živjeli laž i nacionalističku bajku na masovnim grobnicama.
Buljubašić, zajedno sa svojim partijskim šefom, premijerom Nikšićem, sada može biti zadovoljan. Dio od 140 miliona KM minusa (danas je otkriveno da se zapravo radi o 331 milion KM minusa) iz prošle godine će biti pokriven povećanjem cijena struje za potrošače koje opskrbljuje Elektroprivreda BiH. Odobrene nove cijene struje, koje će se primjenjivati od 1. augusta, će građanima iz džepova, do kraja ove godine izbiti dodatnih 15 do 16 miliona KM. Za godinu dana taj iznos će biti oko 43 miliona.
I ne slučajno, Miro, Mirsada, Miran i Mirna – svi u svom imenu imaju tri početna slova MIR. Nažalost, sve to nije bilo dovoljno da u miru ostanu u Mostaru, dožive starost i odgajaju unuke. Ostaje im da sanjaju kako je ona američka Kalifornija samo kopija one čarobnije Hercegovačke, iznad koje se nadvio Stari osvijetljen svjetlošću i bojama nebeskog i zemaljskog porijekla. Jednom je Mirina noga, poslije 1992. godine, kročila na vrh Starog i nada se da će opet.
Liberalna (parlamentarna) demokracija i sekularizacija zapravo se podudaraju, nema jedne bez druge. Otuda usidrenost modernih ustavnih demokracija u laicizmu, umjesto u klerikalizmu, što ga Katolička crkva, primjerice, nametanjem upisa ”Boga” u preambulu ustavnog ugovora Evropske unije, nastoji svagda iznova intronizirati.
Za autoritarne populiste svaka ideja univerzalnog razvoja, globalnih tehničkih, poslovnih, moralnih ili pravnih standarda nije ništa drugo nego platforma tehnološkog imperijalizma koji nameće nejednakost i privilegije u korist internacionalnih sistema vrijednosti.
Krajnje je vrijeme da se Dodiku i Vučiću stane ukraj jer svojom pomahnitalom politikom dovode u pitanje krhki mir u BiH i njen put ka EU!
Budući da je izbor rektora na UNSA u pravilu teško političko pitanje u Sarajevu te da se u pravilu u proces upliću i političke partije, pa predstavlja i pitanja od šireg društvenog značaja, analizirali smo prijavljene kandidate i njihove prijave na konkurs: prof. dr. Almira Hadžović-Džuvo (medicina) i prof. dr. Tarik Zaimović (ekonomija).
Nije bez vraga ni kuloarska vijest o tomu da će se u predsjedničku utrku upustiti i Mostova disidentica Marija Selak-Raspudić (Klub nezavisnih saborskih zastupnika i stranke Fokus), znanstvenica, bioetičarka, koja se vrlo brzo afirmirala u politici i stekla simpatizere i slijeva i zdesna. Ona, kaže, “u specifičnoj je situaciji i trenutno radimo na osiguranju logistike”. Dalija Orešković (Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) pak tvrdi da “nas čeka najprljavija od svih izbornih kampanja što ih je Hrvatska ikad vidjela. To se može iščitati iz ponavljanja jedne te iste HDZ-ove mantre da je Milanović kršitelj Ustava RH”.
Nad zidinama drevnog Počitelja, u haremu Vidar, počivat će naš Kapa. Neka hladna i prelijepa Neretva teče i žuboreći priča o čovjeku koji je ostavio neizbrisiv trag, u Počitelju, u Hercegovini u BiH, u ime nezaborava. Sahranjen je Kapa. Dostojanstveno, kako je i živio. Sa zastavom Počitelja na odru, nošen na rukama prijatelja i poštovalaca uz počasni plotun Armije, s riječima iz pisma prijatelja Ese i Derviša i smrti... Suze, suze, suze....i konačni mir. Neka Ti je vječna slava dragi naš Kapa.
