Husnija Kamberović jedan je od najvažnijih suvremenih historičara na Balkanu. Utemeljitelj je “History Festa” dragocjenog naučnog skupa koji se svake godine održava u Sarajevu. Odbijajući da historiju prilagodi nacionalističkim narativima, često je na meti nacionalističkih hajki svih nacionalnih grupa. Za Tačno.net govori o zakonu o zabrani negiranja genocida, kulturi sjećanja, objašnjava zašto je važno sačuvati historiju kao nauku te zašto se država ne bavi pitanjem suočavanja sa prošlošću.
„Nit’ je džigera meso, nit’ je ono muzika,“ objašnjenje je koje ćete dobiti ako u Tuzli pitate zašto je u ovom dijelu Bosne i Hercegovine za srbijansku turbofolk muziku nastao naziv džigera, a za njenu publiku džigeraši. No, kako god da to zvali, turbofolk je odavno postao dominantni muzički pravac u regiji koja se sada popularno naziva zapadnim Balkanom, a turbofolk kultura koja se oko njega razvila je ušla u sve segmente društva.
Teško je objašnjiva, ali mnogo puta potvrđena spremnost Bosanaca i Hercegovaca na praštanje. Proizašla iz strahovite patnje koju je ovaj narod bio prisiljen proživjeti, kao i iz nade da se takva bol više nikada i nikome ne ponovi, želja za pomirenjem i manjak osvetoljubivosti u Bosni i Hercegovini osjeća se na mnoge i često neočekivane načine. Ona dokazuje da ovi ljudi nisu izgubili čovječnost, jedino što je, uz sam goli život, u ratu bilo važno sačuvati, a ujedno i najlakše izgubiti
Bez jasne strategije ulaganje, Federacija BiH nastavlja sa zaduživanjem putem obveznica sa ciljem isključivo iskorištavanja kapitala za krpljenje proračunskih rupa.
Naravno onda da je i one prosinačke noći, kad je Igor Mikola vozio Aleksandru Zec i njenu majku u smrt, sasvim slučajno na mjestu suvozača bila Igorova djevojka Snježana. I naravno da je te ponoći, dok je Aleksandrine ubojice vodila da im pokaže smetlište na kojemu će joj iskopati grob, Snježana sasvim slučajno bila – trudna.
Dodjeljujući ordene ratnim zločincima, a sada i vođama obračuna s unutrašnjim neprijateljima, Milanović zapravo odlikuje tuđmanizam. Ono što ne shvaća je da se na taj način, kao general bez vojske i bez bitke, neće okoristiti Tuđmanovim nacionalističkim resursima, nego će preuzimati svojstva njegova groba
Vesna Pešić pripada grupi izuzetno hrabrih žena Srbije (tu su i Staša Zajović, Borka Pavićević, Biljana Kovačević Vučo, Sonja Biserko, Nataša Kandić i druge) koje su se, devedesetih, oštro suprotstavile Miloševićevoj ratnoj i nacionalističkoj politici. Osnivačica je Centra za antiratnu akciju, prve mirovne organizacije u Srbiji.Sa njom razgovaramo o devedesetima, ali i o aktuelnim političkim prilikama u regionu i Srbiji.
Institucije i ustanove ignorišu upite roditelja i javnosti ili prebacuju odgovornost jedni na druge, roditelji ne preuzimaju ili ne koriste preuzete trakice u nadležnim domovima zdravlja i kupuju druge – pouzdanije, o svom trošku. Neki roditelji svjedoče da im je nakon pritužbi ponuđeno da uzmu zamjenski aparat istog proizvođača te dok su jedni u startu odbili zamjenu, oni koji su ih preuzeli tvrde da i zamjenski pokazuju ista odstupanja
Hrvatsko pravosuđe u medijskoj tišini podiglo je optužnicu protiv generala HVO-a Nedjeljka Obradovića za ratne zločine nad Bošnjacima za vrijeme rata u BiH. Iako hrvatska javnost nije službeno obaviještena o ovom procesu, suđenje Obradoviću može predstavljati presedan u procesuiranju ratnih zločina HVO-a u Hrvatskoj ali i otvoriti pitanje dvostrukih standarda prema ulozi Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.
Nije normalno ne samo to da RH stotine milijuna eura arči na uvoz kruha, pekarskih proizvoda i brašna budući da proizvodi krušnog žita i puno više od potreba stanovništva, nego ni to da samo nešto više od proizvoda od žitarica i škroba uvozi meso, mliječne proizvode i med. Hrvatska nikad poslije tzv. točkica za hranu neposredno nakon Drugoga svjetskog rata nije oskudijevala ne samo kruhom, pecivom i brašnom već ni mesom i mlijekom, voćem i povrćem itd.
U toj nemoći neoliberalna demokratija postala je kruća, korumpiranija i neodređenija prema novim potrebama čovjeka, istovremeno pomjerajući svoj vokabular o identitetu, suverenitetu i migracijama sve više udesno, što ju je sve više približavalo autoritarnoj populističkoj (neliberalnoj) retorici.
Prvi dio serijala o zelenoj tranziciji ili tajkunizaciji energetike u BiH. "Kad kažeš LAGER, s pravom možeš reći da će struja biti tvoja!"
