Foto: Eastern Theatre Command/Handout/REUTERS
Sve češće kineske vojne vježbe oko Tajvana izazvale su zabrinutost na otoku zbog njegove energetske sigurnosti.
Samostalna demokracija, koja se nalazi samo 160 kilometara od obale kontinentalne Kine, uvelike se oslanja na ukapljeni prirodni plin (LNG) i uvoz energije – što je čini posebno ranjivom na pomorsku blokadu.
“Energija bi bila prva meta Pekinga [u slučaju blokade ili invazije]”, rekao je za DW James Yifan Chen, profesor diplomacije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Tamkang u Tajvanu.
U posljednjim vježbama početkom travnja, kineska vojska simulirala je operacije blokade oko vitalnih brodskih ruta u blizini otoka. Vježbe su također simulirale napade bojevom paljbom na luke i energetska postrojenja.
“Brodovima s LNG-om bilo bi teško stići na Tajvan”, objasnio je Chen. “Ljudi bi ostali bez struje i vode, jer se opskrba vodom napaja električnom energijom. Komunikacija se temelji na električnoj energiji i vojska ne bi mogla funkcionirati”, dodao je.
U tom slučaju, stručnjak je vjerovao da bi Tajvan zbog svoje geografske i diplomatske izolacije ostao s malo ili nimalo vanjske pomoći u opskrbi energijom.
„Tajvan je ranjiviji od Ukrajine“, rekao je Chen, jer se Kijev barem može obratiti svojim europskim susjedima i saveznicima za podršku.
S druge strane, položaj Tajvana – i činjenica da ima formalne diplomatske odnose samo s 12 malih nacija – znači da bi otok brzo bio preplavljen kineskom blokadom.
Koliko bi dugo Tajvanu trajala energija ako Kina napadne?
Peking Tajvan smatra odcjepljenim teritorijem i nije isključio upotrebu sile kako bi ga preuzeo. Većina Tajvanaca protivi se ujedinjenju s kopnom, prema podacima tajvanskog Nacionalnog sveučilišta Chengchi.
Godine 2023. tadašnji ministar nacionalne obrane, Chiu Kuo-cheng, rekao je da bi, ako se ne pruži pomoć, otok mogao izdržati kineski napad dva tjedna ako se naprave dovoljne pripreme tijekom mirnodopskog vremena.
No, Chia-wei Chao iz Tajvanske mreže za klimatske akcije (TCAN) i docent na Nacionalnom sveučilištu Tajvana smatra da dva tjedna “nisu razumna smjernica”.
“Potrošnja energije bi se smanjila, ili čak prepolovila, u slučaju blokade, tako da bi rezerve mogle trajati dulje”, rekao je Chao za DW.
Na temelju trenutnih procjena, “rezerve plina trebale bi trajati 30 dana nakon 2030., a trenutno 28 dana uz smanjenu potražnju za energijom”, dodao je Chao.
Tsaiying Lu iz tajvanskog Istraživačkog instituta za demokraciju, društvo i nove tehnologije (DSET) još je optimističnija. Predviđa da bi zalihe LNG-a na tom teritoriju trajale najmanje 40 dana pod blokadom.
Foto: PLA/AFP
Ta procjena temelji se na obrascima opskrbe energijom na otoku tijekom tipično razdoblja niske potrošnje, poput drugog dana Lunarne nove godine, što nudi najbližu aproksimaciju ratnim uvjetima.
„Prema našoj procjeni, potražnja [u slučaju blokade] bila bi podržana generatorima na ugljen, a zatim će se plinske turbine koristiti za podršku kada solarna energija počne padati tijekom noći“, rekla je Lu.
Rezerve energije mogle bi se dodatno proširiti i racionalizacijom električne energije za određene industrijske sektore, dodala je.
„Obnovljivi izvori mogu osigurati energetsku sigurnost“
Iako je Chao istaknuo da Tajvan nije uključio opskrbu energijom u svoj obrambeni proračun, istaknuo je da je „razvoj zelene energije povezan s nacionalnom sigurnošću“.
„Solarna energija i skladištenje trebali bi biti najpouzdaniji u slučaju rata, budući da se paneli mogu premještati“, rekao je Chao. „Obnovljivi izvori koji potiču energetsku tranziciju mogu zaista osigurati energetsku sigurnost.“
Otok planira do kraja 2025. godine proizvoditi 20% svoje energije iz obnovljivih izvora, kao dio svog klimatskog cilja da do 2050. godine postigne neto nultu emisiju.
Međutim, prošle godine samo oko 12% domaće energije Tajvana dolazilo je iz vjetra, sunca, hidroenergije, metana i spaljivanja otpada, izjavila je državna tvrtka Taiwan Power Company.
Je li nuklearna energija rješenje?
Kako bi se premostio jaz, pozivi na ponovno pokretanje kontroverznog nuklearnog programa otoka dobivaju na zamahu.
U svibnju će Tajvan ukinuti svoj posljednji operativni nuklearni reaktor kao dio politike “domovine bez nuklearne energije” koju promovira administracija predsjednika Lai Ching-tea.
Nuklearna energija čini manje od 3% tajvanske proizvodnje energije, prema tajvanskom Ministarstvu gospodarstva.
No Chen sa Sveučilišta Tamkang vjeruje da bi nuklearna energija mogla biti ključna za otok da preživi kinesku blokadu.
“Tajvanu treba samo jedna do dvije godine da ponovno pokrene svoje nuklearne elektrane, a SAD nam u tome mogu pomoći”, rekao je.
Ranije ove godine, glavna tajvanska oporbena stranka, Kuomintang (KMT), tvrdila je da 73% ispitanika ankete koju je proveo think-tank KMT-a podržava produljenje životnog vijeka nuklearnih elektrana.
Ali čak i ako se elektrane obnove, one ostaju ranjive u ratnim vremenima, rekao je Lu, ističući da su ukrajinske nuklearne elektrane “postale jedna od najvećih meta” ruske invazije.
