Od Arkana do naših dana: Navijači, divljajte jer nam trebate

Huliganski napad, nalik onome iz filmova, koji se dogodio u Stocu, kada su četvorica mladića presretnuta, a potom premlaćena, otvorio je pitanje koliko će dugo političke strukture u BiH dopuštati i na neki način zloupotrebljavati navijačke skupine ili bar pojedince među navijačima kako bi izazivali etničku i nacionalnu netrpeljivost?

Dragan Čović, predsjednik HDZ BIH i HNS: Foto: Mreža X/Dragan Čović

Zaostavština rata, bez neophodnog suočavanja s prošlosti i katarze, čini jedan postotak mržnje koju navijačke skupine iskazuju jedna prema drugoj, uglavnom etnički suprotstavljenoj. Postratno stanje u kojem su političari zarad glasova, ali i da pokažu svijetu da se u BiH nije džaba ratovalo, odnosno da Srbi, Hrvati i Bošnjaci ne mogu zajedno živjeti, uveliko je doprinijelo eskalaciji nasilja uoči utakmica klubova s različitim etničkim prefiksima.

Navijački neredi na neodigranoj utakmici između Dinama i Crvene zvezde 1990. godine bila su svojevrsna uvertira u raspad tadašnje zajedničke države Jugoslavije i krvavai rat. Iako, prema tvrdnjama Zorana Timića Tima, nekadašnjeg vođe navijača Crvene zvezde “Delija”, Željko Ražnatović Arkan nije bio vođa navijača, on je imao zapaženu ulogu u tim neredima.

“Cijela priča počinje kada se na Maksimiru 1990. godine skandiralo protiv Slobodana Miloševića, što se policiji nije svidjelo. Razmišljali su kako da nas spriječe u tome i poslali su nam Arkana koji je bio pripadnik službe UDBA-e”, izjavio je Timić u serijalu “Ultras, Timina priča”.

Željko Ražnatović Arkan

Početkom ratnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije Arkan je bio komadant Srspke dobrovoljačke garde, a njegove jedinice “Arkanovci” 1997. godine optužene su za zločine počinjene u Bijeljini 1992. godine. Iako je u nekoliko presuda Haškog suda utvrđeno da su srpske paravojne snage u ovom gradu ubile najmanje 48 ljudi tokom prva dva dana aprila 1992. godine, niko od Arkanovih ljudi nikada nije osuđen.

Prije suđenja ubili su ga maskirani napadači u holu hotela Intercontinental u Beogradu.

Sudije Haškog suda tokom izricanja presude bivšim čelnicima obavještajne službe Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, osuđenim na po 15.godina zatvora, navele su da je Služba državne bezbjednosti finansirala Srpsku dobrovoljačku gardu, kojom je komandovao Arkan, a okosnicu pripadnika garde činili su na početku navijači Crvene zvezde.

Dobro došli u Mostar

Tri decenije nakon ratnih dešavanja navijački neredi sastavni su dio političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini. To je najizraženije u Mostaru, gdje gospodare navijači Nogometnog kluba Zrinjski, popularni Ultrasi, i navijači Fudbalskog kluba Velež, nazvani Red Army.

Decenijama ove dvije navijačke skupine terorišu građane Mostara. Nešto su žešći “Ultrasi”, koji skoro svaku priliku koriste da napadnu sve koji ne navijaju za Zrinjski u Mostaru, konkretnije Bošnjake.

Navijački neredi na ulicama Mostara

Nekoliko dana uoči posljednjeg mostarskog derbija, a nakon utakmice Veleža s Borcem, skupina huligana na ulazu je u Stolac autom čekala svoje žrtve.

I dočekala u svojevrsnoj sačekuši četvoricu mladića, stolačkih povratnika.

Njih četvorica vozili su se u Mercedesu, bili na iftaru, a potom ostali da pogledaju utakmicu Veleža i Borca. U naselju Masline golf s huliganima najprije je izgurao njihovo auto s ceste, a potom ih zajedno s još dva vozila okružili.

Iz tih je vozila, prema informacijama MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, izašlo najmanje deset maskiranih huligana, koji su bejzbol palicama počeli razbijati Mercedes, a potom udarati mladiće po njihovim tijelima.

U jednom trenutku su se razbježali nakon što je automobil koji se kretao cestom naglo usporio približavajući se mjestu događaja, a M. A., koji se nalazio za upravljačem Mercedesa, uspio je pozvati policiju i prijaviti napad, nakon čega su uz patrole stigle ekipe Hitne pomoći, koje su ih prevezli u Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” u Mostaru. Kasnije ćemo saznati da se radilo o trojici fudbalera Iskre, fudbalskog kluba iz Stoca, koji su pušteni na kućno liječenje.

Sutradan je uhapšeno pet osoba, svi s područja Mostara, koje se dovode u vezu s napadom na četvoricu mladića u Stocu i predati su u nadležnost Tužilaštva Hercegovačko-neretvanjskog kantona, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.

“Još najmanje šest osoba, koje se dovode u vezu s ovim slučajem, su identificirane. Po kompletiranju istražnih radnji javnost će o svemu biti obaviještena, a u toku su i sve druge neophodne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti kritičnog događaja”, navodi se u saopštenju Tužilaštva HNK.

Standardno: Tužilaštvo HNK šuti

Da li su ovi mladići pušteni, kao što je i do sada bila praksa, nismo uspjeli saznati, jer u Tužilaštvu HNK ali i MUP-u na naše upite i pozive nisu odgovarali.

Pripadnici MUP-a HNK: Foto: Bljesak

Građani ali i predstavnici lokalne vlasti u Stocu zatražili su od nadležnih institucija, za koje tvrde da štite navijače Zrinjskog, da bez odlaganja rasvijetle situaciju i pronađu počinitelje kako bi bili adekvatno kažnjeni.

“Nedostatak akcije i transparentnosti u radu Tužilaštva predstavlja ozbiljan problem, a zataškavanje sličnih događaja i nekažnjavanje krivaca narušava povjerenje građana u pravosudni sistem”, poruka je neformalne grupe građana Stoca.

A onda je došlo vrijeme mostarskog derbija. Iako nije bilo zvaničnog saopštenja MUP-a HNK, od Uprave Veleža novinari su saznali da je zabranjen dolazak gostujućih navijača, odnosno onih koji navijaju za Velež.

S obzirom na to da na tribinama nisu imali s kime, navijači Zrinjskog sačekali su kraj utakmice, a potom uletili na stadion, kako bi se, prema tvrdnjama iz Veleža, obračunali s igračima ovog kluba.

“Besmisleno je zavaravati javnost kako spomenuta grupa nije imala namjeru napasti naše igrače, trenere i ostalo osoblje Veleža koje je tog dana bilo prisutno Pod Bijelim brijegom. Ako je onako kako kažu, pitamo ih: ko je gađao naš autobus prilikom napuštanja stadiona i s kojom namjerom? I zašto su to prešutjeli u svojim reakcijama?”, navodi se u saopštenju iz Veleža.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona saopštili su da je nakon završetka utakmice između Zrinjskog i Veleža oštećeno 16 službenih policijskih vozila i jedno nepoznatog vlasnika.

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić nakon utakmice rekao je kako “nikada i nikome neće donijeti ništa dobro kada se jedan huliganski napad naziva herojskim činom, a drugi napadom na povratnike” te pojasnio:

“Današnji incident izazvao je neodgovorno ponašanje jednoga od uposlenika zaštitarske službe i, na sreću,d sve se brzo smirilo. Očekujemo sankcionisanje takvih pojedinaca. Neka nam sport bude primjer kako se poštenim radom i odricanjem ostvaruju veliki rezultati i grade vrijednosti”, rekao je Kordić, okrivljujući zaštitara što je izazvao navijače, koji prema njegovom mišljenju nisu željeli napasti igrače Veleža.

Kako nam je potvrdio Ramo Isak, federalni ministar unutrašnjih poslova, sve jedinice Federalne uprave policije bile su spremne i na raspolaganju MUP-u HNK, ali osim hapšenja Luke Filipa Medića, zbog prijetnji da bi u Mostaru mogla gorjeti džamija, jedinice FUP-a nisu imale drugih angažmana.

Podsjetićemo da je prije tri godine grupa od pedesetak naoružanih mladih ljudi, navijača Zrinjskog, odranije poznatih policiji, a pogotovo politici, koja ih zloupotrebljava, upalo u mostarsko naselje Donju Mahalu i počelo da razbija sve što im dođe pod palicu. Bilo je povrijeđenih građana, polupanih auta i prozora, oštećenih prodajnih objekata.

Iako ozbiljno i dobro isplaniran, za ovaj napad niko nije osuđen, a kako će i biti kada prvi čovjek Mostara to ovako komentira:

“Po izvještaju našeg MUP-a, to nisu bili ciljani upadi u kuće, već su ti ljudi kolateralna šteta. Nedopustivo da se tako nešto dešava, ali, evo, šta je tu je“, poručio je 2021. godine Kordić.

Mostarski HDZ BiH tada je više osuđivao pojedine interpretacije napada huligana.

“Očito komentari dva bošnjačka člana predsjedništva nisu urodila plodom kako je očekivano, pa sada bošnjačka politika traži bilo kakav događaj koji mogu iskoristiti kao temelj za tezu o latentnom nacionalnom sukobu”, saopćeno je iz GO HDZ BiH Mostar, dodajući kako su uvjereni “da navijačke skupine ne mogu biti pokretač nacionalnih sukoba danas”.

Prekršajni nalog simbol borbe protiv huliganstva

Do sada svi navijački izgredi, bar oni gdje su pojedinci uhapšeni, sankcionisani su po Zakonu o prekršajima FBiH, odnosno policija im uruči prekršajni nalog i kazni ih novčano te pusti na slobodu.

Tako su vinovnici napada na policiju uoči odigravanja sarajevskog derbija između Željezničara i Sarajeva, vozeći se u automobilu, oglušivši se o naredbe policije da stanu te jednog policajca udarivši autom, pušteni na slobodu, iako je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tražilo jednomjesečni pritvor. Takav zahtjev Sud nije uvažio.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova KS nisu se javili na naše pozive niti odgovorili na upite o tome šta su poduzeli u ovom konkretnom slučaju.

Snimak nadzorne kamere iz jednog od objekata gdje su navijači autom nasrnuli na policajca

Kako portal Tačno.net saznaje, nastradali policajac prepušten je sam sebi i pokrenuo je privatnu tužbu protiv dvojice navijača koji su se nalazili u automobilu.

No da se vratimo na pravila. Iako policije ali i sudovi u BiH pribjegavaju kažnjavanju navijačkih nereda prekršajnim nalozima, prema ovom zakonu postoji još niz mjera koje bi možda bile efikasnije, uvjetne osude, ukora ili zaštitne mjere.

Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu, ne ide u zatvor ako ne počini isto ili slično djelo u periodu od šest mjeseci do godinu dana.

Promjenu ovog člana u Zakonu tražio je svojevremno Aljoša Čampara, dok je bio ministar unutrašnjih poslova FBIH. On je tražio da se huliganski ispadi kažnjavaju strožije i da to bude umjesto šest 12 mjeseci.

Međutim, kako nam je Čampara rekao, od te njegove inicijative do danas nije urađeno ništa.

Ništa nije urađeno ni na donošenju Zakona o sprečavanju nereda na sportskim terenima na nivou BiH. U parlamentarnu je proceduru prije 14.godina Bakir Izetbegović uputio Prijedlog ovog zakona, ali do danas nema političke volje da se on i usvoji.

Sadašnji član Predsjedništva BiH, a tada zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović zatražio je da se u prijedlog zakona ugrade i zatvorske kazne za teže prekršaje, što je praksa u zemljama okruženja.

Prijedlogom zakona o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima trebale bi se utvrditi mjere za sprečavanje nereda, nasilja, nezakonitog i nedoličnog ponašanja na sportskim takmičenjima, te mjere za obezbjeđivanje zaštite gledalaca, takmičara i drugih učesnika sportskog takmičenja, kao i mjere za stvaranje uslova koji sprečavaju, suzbijaju i sankcionišu nerede i nasilje.

Za kršenje zakona predviđene su novčane kazne za organizatore sportskog takmičenja, vlasnike ili korisnike sportskog objekta, kao i posjetioce u rasponu od 2.000 KM do 10.000 KM.

Novčanim se kaznama prijeti navijačima ako se utvrdi da posjeduju ili konzumiraju alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva ili na sportski teren bacaju predmete koji mogu ugroziti život.

Kazne prijete navijačima i ako pokušaju ili unesu na sportske terene transparent i zastavu sa tekstom, slikom ili znakom kojim se iskazuje ili podstiče netrpeljivost, mržnja na osnovu rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti, koje su uvredljivog sadržaja i mogu rezultirati nasiljem i sukobom na tim osnovama.

Ovaj Prijedlog zakona i dalje je na čekanju i skuplja prašinu u državnom Parlamentu.

Navijački neredi u Mostaru

No BiH i svi njeni nivoi imaju Krivični zakon, u okviru su kojeg definisana krivična djela počinjena iz mržnje. Pod djelima počinjenim iz mržnje podrazumijeva se “svako krivično djelo, uključujući djela protiv lica i imovine, u kojem su žrtva, prostor ili meta izabrani na osnovu njihove stvarne ili percipirane veze, povezanosti, pripadnosti, podrške ili članstva u grupi. Grupa može biti zasnovana na njihovom stvarnom ili percipiranom rasnom, nacionalnom ili etničkom porijeklu, jeziku, boji kože, religiji, spolu, starosnoj dobi, mentalnoj ili fizičkoj onesposobljenosti, seksualnoj orijentaciji ili nekom drugom sličnom faktoru.”

Međutim, osim Suda u Bijeljini, nijedan više nije izrekao niti jednu presudu zbog nanošenja teških tjelesnih povreda, pa i ubistva navijača Vedrana Puljića u Širokom Brijegu 2009. godine, a osumnjičeni za njegovo ubistvo ubrzo je uspio da pobjegne i to – osmorici sudskih policajaca.

Okružni sud u Bijeljini prošle je godine donio pravosnažnu presudu kojom je 12 navijača FK Crvena zvezda osuđeno na ukupno 18 godina zatvora zbog učestvovanja u tučnjavi, u kojoj je ubijen navijač FK Partizan Aleksandar Pantić iz Bijeljine.

Zločin se dogodio 15. septembra 2018. godine na parkingu ispred hotela “Sveti Stefan” u Dvorovima kod Bijeljine. Motiv za obračun bio je grafit koji su navijači Crvene zvezde iscrtali na zidu u krugu Gimnazije “Filip Višnjić”, a koji su navijači Partizana prekrečili.

U presudi stoji da je dogovorena tučnjava, ali su navijači Zvezde sa sobom ponijeli motke, držalice, letve i slično. Navodi se da je dio navijača Crvene zvezde stao na vidno mjesto na parkingu, dok su se ostali sakrili u nezavršeni dio hotela i čekali dolazak navijača Partizana. Po dolasku suparnika grupe su krenule jedna prema drugoj te je zapaljena baklja i došlo do masovne tuče, u kojoj je Pantić zadobio brojne povrede glave, s preijelomima kostiju lobanje i razorenjem mozga, od kojih je preminuo na putu za Klinički centar Srbije.

Najjeftinije: Speed, piva i indoktrinacija

Istraživanje Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) iz 2022. godine pokazalo je da je od 122 navijačke grupe na Balkanu njih 78 identificirano kao ultrasi, dok 21 sudjeluje u nasilnim djelima huliganstva.

Novi izvještaj GI-TOC-a pod nazivom “Opasne igre: Fudbalski huliganizam, politika i organizovani kriminal na Zapadnom Balkanu”, čiji su autori Ruggero Scaturro i Saša Đorđević, nudi pregled organiziranih udruženja fudbalskih navijača u regijiu, identificira razlike između ultrasa i huligana i opisuje vezu između ovih grupa i nasilja, politike i kriminala.

“Ujedinjeni ekstremnom i strastvenom podrškom svog fudbalskog kluba, ultrasi su dobro organizirana udruženja fudbalskih navijača, često sa snažnom privrženošću određenoj gradskoj četvrti, političkoj ideologiji ili etničkoj pripadnosti”, navodi se u Izvještaju, te dodaje: “Dok su ultrasi definirani fanatičnom privrženošću svojih članova svom timu, huligani su jednostavno skloni nasilju, motivirani ekstremizmom ili učestvuju u kriminalnim aktivnostima pod maskom fudbalskih navijača”.

Kako se navodi u izvještaju, tribina je odlično mjesto za slanje političkih poruka, a navijačke su grupe resurs za mobilizaciju ljudi, pružanje obezbjeđenja na političkim mitinzima ili iznenadni element koji provokacijama pretvori miran skup u nasilan.

“U Bosni i Hercegovini, u širem smislu, nasilni incidenti navijačkih grupa različite etničke pripadnosti posljedica su nečinjenja političkih partija na pomirenju naroda u zemlji u posljednje dvije decenije”, stoji u izvještaju, te se apostrofira da “političke partije često koriste etničke razlike kako bi probudili nacionalizam i tako dobili jeftine političke poene”.

Prema podacima GI-TOC-a, veze huliganizma, politike i kriminala najjače su u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Među navijačkim grupama iz BiH najviše zabrinjavaju Ultrasi, Horde zla, Lešinari, Manijaci, Red Army i Škripari, stoji u izvještaju.

Navode iz ovog izvještaja, o povezanosti političara i navijačkih grupa potvrdio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je na svom profilu na društvenim mrežama objavio da je posjetio NK Zrinjski te čestitao 30. obljetnicu klubu i navijačima.

PrintScreen Čovićevog naloga na mreži X

“Večeras je u obiteljskom okruženju Hrvatskog športskog kluba Zrinjski održana ‘Večer Plemića’. Ovom prilikom, uz vjeru u naš klub i uspjehe, čestitam i 30. obljetnicu Klubu navijača Ultras Mostar! HŠKZ nastavlja biti naš ponos i najveće ostvarenje nogometa u BiH”, poručio je Čović.

Možda se u tome krije praksa nekažnjivosti navijača Zrinjskog u proteklih dvadeset i kusur godina, a zbog navijačkih nereda. On je za sada jedini političar koji posjetama javno iskazuje podršku jednom fudbalskom klubu.

Šta će Savez?

Generalni sekretar Nogometnog/fudbalskog saveza BiH Adnan Džemidžić ističe da su za ponašanja navijača tokom utakmica zaduženi isključivo klubovi. Naglašava krovna kuća bh. fudbala nema ingerencija da zabrani odigravanje utakmice i dolazak navijača, osim ukoliko to klubovi ne zatraže.

“Mi pratimo situaciju, naročito kada su u pitanju utakmice visokog rizika, djelovat ćemo po zahtjevu klubova i osigurati da se takmičenje odvija bez problema i incidenata“, rekao je Džemidžić.

Savez je pooštrio mjere koje se izriču klubovima nakon utakmica, odnosno po izvještaju delegata. Pražnjenje samo jedne tribine, igranje pred potpuno praznim stadionom, suspenzija stadiona na duži period, znatno veće novčane kazne za klubove, pa čak i zabrana prisustva navijača na prijateljskim utakmicama samo su neke od izmjena i dopuna Pravilnika o kažnjavanju koji primjenjuje Disciplinska komisija Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine.

Zgrada Nogometnog/fudbalskog saveza BiH u Sarajevu; Foto: NS/F BiH

Međutim, dosadašnja praksa pokazala je da novčane kazne samo dovedu u još težu finasijsku situaciju klubove, a huliganizam je i dalje prisutan. To, očito, nije najbolja kazna jer se kažnjavaju klubovi, a navijači koji divljaju ostaju netaknuti.

Također je indikativno i da uprave klubova, vjerovatno iz straha, često flertuju s huliganima i vode politiku nezamjeranja, često racionalizujući i opravdavajući njihova ponašanja.

Kako klubovi, tako i političari flertuju s huliganima i kao da poručuju da je uredu ako je nasilje počinjeno od grupe iz njihovog grada ili etničkog korpusa.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Selma Boračić Mršo

Selma Boračić Mršo

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Vrlo sumnjivi potezi počinjeni od juna do decembra 2023., ustanovili su federalni revizori. Pročitajte povezanost osoba i vlasničke strukture....
U praksi, političari „nove desnice“ zagovaraju mere koje su u osnovi sukobljene s interesima radničke klase, od napada na građanske slobode do ograničavanja sindikalnih prava....
Kažu vam isti ovi koji vladaju da “zastava i himna nemaju alternativu”. Ja vam želim reći nešto skroz drugo, nešto što je još davno rečeno...
Živimo vrijeme kad su prevladali loši ljudi, još gore politike, nedosljednost i interesi umotani u plašt nacionalizma. Kotrljamo vakat kad je definitivno trajno urušen društveni...