O novinarstvu kakvo je bilo u nekadašnjoj Jugoslaviji, kakvo tokom rata, te u šta je ta profesija u ovoj tranziciji koja za nas već traje vječno, kao i o političkim pritiscima, o krimininalizaciji klevete, te kako zakonski regulisati portale i čitavu džunglu medija, razgovarali smo sa generalnom tajnicom udruženja BH novinari, Borkom Rudić.
Tamo gdje je Johnny Štulić htio napraviti predstavu Ilijade, u blizini Starog mosta, u novoj ''Mikrofoniji sa Amerom'' Dragan Markovina otkriva može li Mostar ponovo biti bijel i veseo, da li bi bilo prikladnije da ovakav grad kakav je danas umjesto Bruce Leea dobije spomenik Sir Oliveru, lažnom plemiću iz Alan Forda, zašto su Hajduk i Velež religijski klubovi, o tome šta je ostalo od Smojinog Splita, nervira li ga turizam te zašto je Mediteran njegov identitet i način življenja.
''Nisam pisao mnogo, ali vjerujem da sam pisao dobro, a volio bih da sam pisao još manje, a još bolje '', rekao je jednom moj zemljak Mak Dizdar, a o njemu, o Homeru i Vergiliju koji su uticali više na njega nego narodna poezija, zavičaju od kojeg bi se čovjek morao prvo izliječiti, da bi mu se mogao vratiti, te o novinama i velikim redakcijama za koje radio kao novinar i urednik, o kojima bi mogao napisati ''knjigu mrtvih'', o današnjem brbljanju koje je zamijenilo novinarstvo, o srebreničkoj heroini, rahmetli Hatidži Mehmedović kojoj je posvetio pjesmu, govori Mile Stojić, akademik, veliki novinarski pisac i pjesnik. Čovjek čiji je zavičaj – jezik.
Uistinu, čini se da se iz postojećeg poretka, zamrznog u mržnju, strah i izvrnuti sistem vrijednosti može izići jedino pobunom. Za koju, čini se, trenutno nema daha, niti ideje, pa smo svi u matrici samopodrazumijevajućih principa. Pobunom se jedino može izići iz mentalne bodljikave žice kojom smo okruženi, a Dino Mustafić je jedan od ljudi koji je vidi, koji o njoj govori i koji se protiv nje bori filmom, pisanjem i javnim govorom. Bilo je zadovoljstvo razgovarati sa njim u novoj epizodi Mikrofonije sa Amerom.
U novoj epizodi podcasta "Mikrofonija sa Amerom" ugostili smo Esada Bajtala. S Bajtalom smo razgovarali o aktuelnim problemima u našoj državi, ali i o legendi sevdaha - Safetu Isoviću.
O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša - Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven - gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom
Kultura sjećanja u defanzivi, kao da je plima poricanja genocida i ratnih zločina i revizonizma potopila sva društva na našem prostoru, te da su ''tri istine'', ili više njih, postale opće mjesto od politike do obrazovanja. O žrtvama i preživjelima koji su uspjeli uspostaviti drugačiji koncept suočavanja sa prošlošću, o odbacivanju odgovornosti, o populizmu i jesu li nama ''naši'' zločinci najmiliji, o licemjerstvu međunarodne zajednice, odnosu novinara i novinarstva prema kulturi sjećanja, zašto se pronalazi razumijevanje za ''naše'' zločince, da li su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH o negiranju i veličanju genocida i ratnih zločina pomogle u suočavanju sa prošlošću, te da li je otpor uzaludan, razgovaramo sa novinarom Eldinom Hadžovićem
I dok sam čitao njegov prvi roman, kao u filmu Matrix u onoj sceni sa mačkom koja se vraća, kao deja vu, vidio sam vlastite slike iz 1993. kada sam kao logoraš iznosio namještaj iz stanova u Stocu. Preživio sam, kao što je preživio i glavni junak romana ''Kad sam bio hodža'', a o ratnom getu na Grbavici, odnosu politike i kulture, pisanju, ratu i miru, o deset redova sa kojima su se ispraćali mrtvi, ulicama koje su postale navigacija sjećanja i da li Konan još uvijek živi na Treskavici razgovaramo sa današnjim gostom Damirom Ovčinom
Upravo je ova bogata i izuzetno značajna umjetnička karijera Snježane Banović bila povod našeg razgovora sa njom u novoj epizodi našeg podcasta. Sa Snježanom smo najviše razgovarali i o 80-tim, a upravo je to i tema njene nove knjige koja trebati izaći krajem ove godine, a koja je već izazvala veliku zainteresiranost kod publike
Gadamer, kada govori o tome šta je klasično, kaže da je to ono što je preživjelo zub vremena. Zato možemo reći, dragi čitaoci, slušaoci i gledatelji, udobno se smjestite u svoje fotelje na poslu, kod kuće, u neudobno avionsko sjedište ili u udobnu ležaljku na plaži, jer kreće sat vremena razgovora sa klasikom bosanskohercegovačke umjetnosti Ademirom Kenovićem
Rade Radovanović nema poznatog nadimka, da ga ima ne bi mu bio drag. Jer kako zvati Radu Radovanovića nego Slobodan. Čovjek koji je cijeli život Slobodan. Zaljubljen u slobodu kao tinejdžer u svoju prvu ljubav, samo što je njegova prva ljubav…