Od autoritarnog nazad ka liberalnom populizmu
„Jedina prava nacionalna autonomija je sloboda pojedinca protiv države i društva. 'Raslojenost' života i ekonomije nužno vodi u međusobnu borbu nacija.“ (Ludwig von Mises)
Oznaka politika
Titove poruke
Malo ko danas spominje šta nam je sve govorio Josip Broz Tito od svog prvog velikog govora u Beogradu 9. maja 1945. do posljednjeg, koji je održao pred oficirima JNA 21. 12. 1979. u Karađorđevu.
Kapitalistički realizam
Kapitalistički realizam, najkraće rečeno, može se posmatrati kao uverenje i kao stav. To je uverenje da je kapitalizam jedini održivi politički/ekonomski sistem, što je jednostavna parafraza stare maksime Margaret Thatcher: „Nema alternative.“
Između energetske tranzicije i ekonomsko-društvenog kraha
Evropska unija će od prvog dana 2027. godine započeti s naplaćivanjem karbonske takse na proizvode koji se uvoze na njeno tržište. Uzimajući u obzir da je bosanskohercegovačka ekonomija u ogromnoj mjeri orijentisana na izvoz dobara na teritorij Evropske unije, postavlja se pitanje šta će ova odluka značiti za kompanije u našoj zemlji i kako bi svi nivoi vlasti trebali odgovoriti na ovaj novitet? Ovo nije usamljeni primjer jer su i drugi izazovi energetsko-ekonomskog karaktera koji stoje pred nama u rukama domaćih vlasti koje će na koncu imati punu odgovornost (ne)donesenih odluka.
Duh Ukrajine
Nekada bilo je jednostavnije, znalo se što se smije, a što ne, i kako će reagirati državni aparat nezadovoljan nekom predstavom, filmom, knjigom. Zabranit će, bunkerirati, a autor će moći lajati na mjesec, ostavljen bez posla i prihoda, u najboljem slučaju. U najgorem, zna se!
Obična ljudska mera
Mirjana Miočinović, istaknuta istoričarka i teoretičarka pozorišta, jedna je od ličnosti našeg kulturnog života koje su u toku protekle decenije s najviše hrabrosti, odlučnosti i upornosti ustajale protiv nacionalističke politike izolacije, mržnje i rata.
Princip dehumanizacije – Tamne mrlje civilizacije
Austrijski filozof Martin Buber, koji je svoju profesuru na Univerzitetu u Frankfurtu napustio 1933. godine, kada je Hitler došao na vlast, smatrao je da je termin „zlo“ moguće zameniti terminom „iščezavanje empatije“. U stanju odsustva empatije ne postoji „ti“, postoji isključivo autopercepcija uz ignorisanje misli, osećanja i ličnosti drugih.
Američki istraživači u bijegu
Više je nego zabrinjavajući znak kada mnogi od najpametnijih ljudi u zemlji više ne vide budućnost za sebe i svoj rad. Kada je Adolf Hitler došao na vlast u Njemačkoj, ljudi kao Albert Einstein napustili su svoju domovinu u pravcu SAD-a. Među nedragovoljnim emigrantima bili su fizičari kao John von Neumann, Leo Szilard, Hans Bethe, Edward Teller i Otto Frisch. Oni su zajedno odigrali ključnu ulogu u „Manhattan Projectu“ – izgradnji atomske bombe. Šta da su ovo radili u Njemačkoj?
Dodik i dalje na slobodi, pravosuđe se ne oglašava o pokušaju hapšenja
Trojica nenaouružanih inspektora, nekolicina policajaca i isto toliko specijalaca bila je 23. aprila naveče oko sat vremena na ulazu u zgradu Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.
Oko njih, novinari i snimatelji koji su čekali da li će se dogoditi hapšenje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) koji je u tim trenucima bio unutar zgrade na sastanku.
Dodikov režim došao do zida: Dvije decenije opstrukcija, prijetnji i blokade države
Dodikovi posljednji pozivi na dijalog, ali uvjetovani benefitima koje bi za sebe isposlovao i koji bi ga amnestirali od krivične odgovornosti, do kraja su ogolili njegovo političko djelovanje. Sada bi građanima trebalo da bude jasno da se iza navodne zaštite srpskih nacionalnih interesa, izvornog Daytona i Republike Srpske, kriju lični interesi od građana odavno otuđene autokratske vlasti, koja ne preza od najradikalnijih poteza da zadrži pozicije moći i stečeni kapital
Jasenovac nije bio tabu tema
Oni koji se isključivo bore za brojke žrtava Jasenovca, zapravo ne mare puno za njih, rečeno je na Privrednikovoj tribini "Jasenovac – 80. godišnjica proboja iz logora smrti"
Heni Erceg: Isto je
Ako pratite medije na ovim prostorima, primijetili ste možda kako nema više humorističkih rubrika, satire pogotovo, jedva nešto provokativnih crteža, nego je sve smrtno ozbiljno. Onako kako i treba biti u državama rastavljenim s demokracijom i modernošću, koje se stoga i nazivaju režimima, autokracijama, diktaturama.