Nekada bilo je jednostavnije, znalo se što se smije, a što ne, i kako će reagirati državni aparat nezadovoljan nekom predstavom, filmom, knjigom. Zabranit će, bunkerirati, a autor će moći lajati na mjesec, ostavljen bez posla i prihoda, u najboljem slučaju. U najgorem, zna se!
Ono što se dogodilo ovih dana vjerojatno će ući u povijest kao najimpozantnije „izvanredno stanje”, najsmrtonosnija suspenzija demokracije u Evropi. Sve donedavno, usprkos svim najnegativnijim signalima, bilo je teško, čak i za najveće pesimiste, zamisliti takav epohalni zaokret koji nosi potpis Ursule von der Leyen.
Čak i ovakva, birokratizirana, uhljebnička, shizofrena Europska unija najbolje je što se našem kontinentu dogodilo nakon poraza Napoleona i stogodišnjeg mira zvanog Pax Britannica. No, Europa je ostala bez skrbnika pa će vođe država morati odlučiti kako dalje.
Trumpov Friedens-Deal predviđa podjelu Ukrajine – historija pokazuje da planovi ove vrste završavaju u nasilju i haosu
Mnogi Ukrajinci oduvijek su imali ambivalentan odnos prema najistočnijem dijelu zemlje. Uprkos tome, oni činjenicu da Rusija ondje nastavlja napredovati vide kao katastrofalan gubitak.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu, iz Rusije je krenuo novi masovni talas emigracije, a među emigrantima su se našli i brojni umetnici, pisci i intelektualci. Neki su Rusiju napustili i ranijih godina, bežeći od Putinove diktature i nepodnošljive društvene atmosfere koja odiše ropskom pokornošću hazjajinu.
Ukrajina, žitnica Evrope, ostavit će snažan dojam na Predraga Matvejevića i biti mu inspiracija priči o kruhu te napisati da nam je „zemlja u kojoj smo rođeni i odrasli darovala okus svoga kruha i da onaj tko taj okus izgubi, izgubi dio svoje zemlje i sebe sama“.
Na naslovnoj strani hvaljenog ruskog nezavisnog lista Nova gazeta 25. februara 2022. osvanuo je naslov „RUSIJA BOMBARDUJE UKRAJINU“. Ljudi koji čitaju The New York Times ili gledaju BBC već su znali ono što je za većinu u Rusiji bila novost. Tih poslednjih dana februara zapitkivala1 sam ljude u Sankt Peterburgu – prijatelje, poznanike, nepoznate kelnere i prodavačice – „Šta mislite, da li mi bombardujemo ukrajinske gradove? Da li granatiramo Kijev?“ Oni koji su imali prijatelje ili porodicu u inostranstvu obično su odgovarali potvrdno. Oni koji nisu, govorili su ne, naravno da ne, kakva luda ideja.
Skupina investitora posjeduje petinu od 20 milijardi ukrajinskih obveznica. Oni traže da im se dug počne otplaćivati već u kolovozu. Najveća svjetska tvrtka za upravljanje imovinom, američki BlackRock je najvažniji investitor, koji koordinira obnovu zemlje, prilagođava zakone, a političko zaleđe mu jamče njegovi ljudi u Bidenovoj administraciji
Za šta je dobar rat? Za medije, da počnemo od njih.
Republika Srpska i Srbija su vjerovatno jedina dva preostala mjesta u Evropi u kojima određeni političari koketiraju sa Rusijom, održavaju otvorene kontakte sa tamošnjim režimom, te u ovim okolnostima žele unaprijediti saradnju sa zločinačkim režimom u Moskvi. Oni otvoreno stalno negiraju BiH kao državu i nekažnjeno šire šovinistički narativ, isti onaj kojeg je Rusija plasirala prema Ukrajini.
Milijarde eura pomoći EU Ukrajini premijer Mađarske, Viktor Orban, nije mogao zaustaviti. Međutim njemu se vjerovatno ionako radilo o nečemu drugomu.