Foto: Tačno.net
U Šeheru, kako ga odmilja zovu Sarajlije, građani ali i brojni turisti mogli su svjedočiti krupnom koraku u Bošnjaka. Tačno u podne, simbolično kod Sebilja na Baščaršiji, predvođeni liderom Naroda i pravde i ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedinom Konakovićem, okupili su se predstavnici bošnjačkih političkih stranaka iz regiona.
Iako malo niži, rame uz rame sa Konakovićem ponosno je stajao Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja iz Srbije.
U zajedničku šetnju baščaršijskom kaldrmom krenuli su i Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke iz Crne Gore, koja je najjača u toj državi i ima šest mandata u parlamentu i Munir Kolašinac iz Sjeverne Makedonije, te predstavnik grupe Bošnjaka u Hrvatskoj koja je prvi put zajedno s jednim kandidatom izašla na izbore.
“Htjeli smo lijep dan iskoristiti za razgledanje Baščaršije, da goste dočekamo u prelijepom ambijentu srca Sarajeva. Program imamo u popodnevnim satima, ovo je prijateljski doček”, kazao je Konaković pred početak šetnje.
Bošnjakinje u prijateljskoj šetnji glavnim gradom BiH predstavljala je Emilija Redžepi, potpredsjednica na Kosovu. Jedina žena na ovom skupu.
Korak po korak uz pozdravljanje zblanutih građana, em im čudno šta toliki broj novinarskih ekipa radi na Čaršiji, em otkud političari da šetaju gradom?
Put nas vodi ka Begovoj džamiji, turistički vodič objašnjava gostima iz regije historijske, kulturne i vjerske znamenitosti stare jezgre grada.
„Tebi ovo ne treba, ti znaš sve“, govori Konaković Zukorliću u šali, te nastavljaju šetnju.
Nakon što smo prošli Morića Han, jedan od uličnih prodavača suvenira pozdravlja bošnjačku elitu i obraćajući se Zukorliću kaže: „Bajrambarečola gospodine Zukorliću, ovo je najbolji među nama“, reče prodavač pokazujući rukom prema Konakoviću.
Potom uđoše u harem Begove džamije gdje ih je dočekao mladić koji im objasni gdje se šta nalazi, te ih uz zvuk ezana pozva da uđu u džamiju i klanjaju podne namaz.
Foto: Tačno.net
Šta će nama Bošnjacima jedna žena
Dok smo čekali kraj ezana, iskoristili smo priliku da porazgovaramo sa gostom iz Srbije. Pitali smo ga da li je možda jedna od tema približavanje šerijata Bošnjacima i šta misli o višeženstvu, na što je rekao da je pitanje šerijata preopširna tema i da bi nam sati emisija trebali da o tome razgovaramo.
O višeženstvu je bio konkrentiji.
„Sve do ukidanja šerijatskih sudova to je bio običaj, ne samo u BiH, već i u Sandžaku, Kosovu, širom Jugoslavije gdje su živjeli muslimani, to je bio sastavni dio prava. Dolaskom Titove Jugoslavije to pravo je suzbijeno i tek dolaskom demokratije ono se polako vraća, ne u nekom velikom obimu, ali se vraća. To je pitanje Islamske zajednice, ukoliko bi ona zatražila političku podršku za afirmacijom višeženstva rado bi se odazvali tom pozivu“, rekao je Zukorlić.
Suprotno mišljenje imao je domaćin iz BiH.
„Zar vam ovo liči na skup gdje se može govoriti o šerijatu i višeženstvu, ma dajte molim vas“, rekao je Konaković.
A potom, uđoše svi u džamiju, osim Bošnjakinje s Kosova, ona napusti skup i ode.
Sa kolegama iz regiona šetali su, a potom i klanjali podne namaz i državni ministar Sevlid Hurtić, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak i njegov sin, federalni zastupnik Arnel Isak, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, predsjednik kantonalnog odbora NES-a Mustafa Ružnić i zastupnik u Predstavničkom Domu državnog parlamenta Jasmin Emrić.
Na Ilidži nane, na Ilidži nane ne pije se vino
Nakon podne namaza, Bošnjaci iz BiH i regiona ubrzo su okončali šetnju, te uzeli zasluženi odmor pred radni ručak zakazan za 16 sati u sarajevskom naselju Ilidža.
Veliki broj medijskih kuća, novinara, fotoreportera stigao je na Ilidžu. Svi čekamo u holu ispred sale da nas, kako je najavljeno puste na sastanak kako bismo snimili video i fotografije sa radnog ručka. No, sa pola sata kašnjenja otvoriše se vrata, dok smo ušli, učesnici sastanka već su bili ustali od stola i spremili se da stanu ispred kamera.
Dok su prilazili predstavnicima takozvane sedme sile, primjetih da Konaković, Zukorlić i Duraković imaju identične cipele na nogama, ali to je pretpostavljam slučajnost ili su im slični modni ukusi.
Prvi se medijima obratio Konaković, te poručio kako ovaj sastanak nije odgovor ni na kakav drugi sastanak, a naročito ne „Vaskršnji sabor“ u Srbiji.
“Razgovarali smo o ovome prije i odbacujemo bilo kakve ideje da su ovo odgovori na neka okupljanja. Ljudi koji žive van granica BiH nisu najsretniji našim dosadašnjim odnosom prema njima“, rekao je Konaković.
A upravo na odnos lidera Bošnjaka iz BiH požalio se u Usame Zukorlić. Kaže kako su tokom prethodnih 30 godina imali priliku da okupe Bošnjake i iniciraju jedan ovakav sastanak, ali da to niko nije želio uraditi.
„Postoji neka vrsta straha da bošnjačko okupljanje i organizovanje će da bude na štetu BiH, a to smo na sastanku odlučno odbacili, jer jačanje bošnjačke zajednice je stub i temelj za jačanje BiH kao države“, rekao je Zukorlić.
Foto: Tačno.net
On je ocijenio kako je položaj Bošnjaka u Srbiji unaprijeđen, ali da postoje “još neke stvari da se riješe”. Također je rekao i da se razgovaralo o osnivanju Foruma bošnjačkih predstavnika.
„To su procesi u koje ne idemo strmoglavo, već postepeno, dijalogom idemo u širenje i formiranje jedne zajednice političkih predstavnika koja će biti dugoročno uređena i koja će se sastajati redovno“, pojasnio je Zukorlić.
Hvala vam što smo se okupili u ovolikom broju
Osvrnuo se i na kritike koje su predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, koje nisu željele da se odazovu sastanku, prije svega SDA, ali i predstavnici srpskog naroda uputili uoči ovog sastanka.
„Okupljanje jednog naroda je pravo svakog naroda na Balkanu, to niko ne može da osporava. Imamo pravo da se sastanemo, mi smo rođaci, isti narod, ista kultura, isti jezik, imamo pravo da se dogovaramo i razmjenjujemo iskustva“, poručio je Zukorlić.
I potpredsjednica Vlade Kosova, Emilija Redžepi nezadovoljna je što BiH još uvijek nije ukinula vize za građane Kosova.
„Pored toga što je srpski član Predsjedništva BiH potpisao Berlinski sporazum o slobodi kretanja sa liderima Zapadnog Balkana, 18 mjeseci nakon, a 3. maja ističe taj rok, naši građani i dalje ne mogu bez viza doći u BiH, a EU nam je ukinula vizni režim“, rekla je Redžepi.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske i sam je bio zbunjen jer kako je rekao ne zna da li se osjeća kao Bošnjak iz regije ili je pak Bošnjak iz BiH.
On je rekao da se pitanje odbrane identiteta Bošnjaka, svaki put predstavlja tako kao da se od Sarajeva pravi isključivo bošnjački grad i da mu je žao što i Srbi i Hrvati ne organizuju slične skupove u glavnom gradu.
“Ja sam govorio kao Srebreničanin da bi se jedinstvo moglo testirati u RS-u gdje bi se našli na vitalnom pitanju kandidata za načelnika općine Srebrenica. Poražavajuće je govoriti o jedinstvu kada imamo dva, tri ili četiri kandidata”, kazao je Duraković.
Iako nije konkretizovano na koji način će se Forum bošnjačkih predstavnika u vlasti boriti za ubrzanje EU puta u zemljama Zapadnog Balkana, zanimljiva je činjenica da se baš lideri ove etničke skupine protive jednom od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu okupljanja LGBT osoba.
Sam domaćin je bio protivnik organizovanja „Parade ponosa“ u Sarajevu 2020. godine.
„Imam norme i principe i ta parada se kosi sa mojim ubjeđenjima“, rekao je Konaković tada.
Stoga nije jasno, o kakvom evropskom putu su Bošnjaci razgovarali, kada ih većina dijeli stavove sa Konakovićem.
Foto: Tačno.net
No Bakir no party
Iako su dobili pozivnicu predstavnici najveće bošnjačke političke stranke u BiH – SDA, tačnije njihov lider Bakir Izetbegović odbio je doći na sastanak.
“Primio sam poziv Elmedina Konakovića za ‘radni ručak’ o ‘položaju i statusu Bošnjaka u regiji’. Pozivu se, naravno, neću odazvati”, napisao je lider SDA.
Kao razloge nedolaska Izetbegović je naveo da se na ovaj način pogazila izborna volja Bošnjaka.
„Konakovićevu fotelju su Bošnjaci i drugi bosanski patrioti platili nedopustivim ustupcima i predajom niza vitalno važnih pozicija u državnim i federalnim institucijama i javnim preduzećima. Po njegovoj pameti Bošnjake u Bosni i Hercegovini predstavlja politička manjina spremna da proda vlastito dostojanstvo i snishodljivo ispunjava zahtjeve političkih predstavnika Srba i Hrvata, što mu oduzima legitimitet da uopće govori o statusu Bošnjaka”, navodi Izetbegović.
Izetbegoviću je čudan i sastav osoba kojima je upućen poziv.
“Nije pozvan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bošnjak, potpredsjednik Federacije BiH Bošnjak, premijer Federacije BiH Bošnjak – bez obzira što je nametnut, a istovremeno je poziv upućen predsjednicima nekih neparlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini, koje su potpuno irelevantne”, smatra Izetbegović.
A reagovao je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. On u saopštenju za javnost od 9. aprila navodi kako BiH i druge države iz regiona trebaju graditi “dobre međudržavne, a ne parcijalne međuetničke odnose”, kritikujući, osim okupljanja Bošnjaka i “Vaskršnji sabor” Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, koji je najavljen za 5. i 6. maj.
“Nikakvi monoetnički sabori naroda ne mogu zamijeniti ulogu država i državnih organa vlasti. Sa svojim pravima, obavezama i institucijama ravnopravni subjekti u međunarodnim odnosima su isključivo države – to nije pojedinačno nijedan narod”, saopštio je Bećirović 9. aprila.
Kakve derneke Usame pravi
Nakon ove izjave Konaković je na svojoj zvaničnoj Facebook stranici napisao da okupljanje Bošnjaka regiona nije njegova ideja, “već da su to predložili Bošnjaci koji BiH smatraju svojom maticom i koji od Sarajeva očekuju da ih zajedno okupi, iako se politikom bave u drugim zemljama regiona”.
Zanimljivo je da Konaković nema bošnjačko jedinstvo u matičnoj državi, a kamoli u regiji, jer upravo član Predsjedništva dolazi iz stranke koja je u koaliciji sa Konakovićevim NiP-om. No, ni koalicija nije pomogla da Bećirović bude među Bošnjacima.
Šturo, svi sudionici sastanka ponavljali su kako je razgovarano o evropskim integracijama, “kao zajedničkom interesu Bošnjaka u regiji, uz poštovanje teritorijalnog integriteta svih zemalja regije”, da “okupljanje ima poruke mira, suživota, ustavno utemeljenih ciljeva koji ne zadiru ni u čiji teritorijalni integritet suverenitet i ne narušavaju odnose”.
Bošnjaci iz regiona poručili su da će se od sada bar dva puta godišnje sastajati, te da će sljedeći skup vjerovatno biti u Novom Pazaru, gdje će domaćin biti Usame Zukorlić.
