O novinarstvu kakvo je bilo u nekadašnjoj Jugoslaviji, kakvo tokom rata, te u šta je ta profesija u ovoj tranziciji koja za nas već traje vječno, kao i o političkim pritiscima, o krimininalizaciji klevete, te kako zakonski regulisati portale i čitavu džunglu medija, razgovarali smo sa generalnom tajnicom udruženja BH novinari, Borkom Rudić.
Tamo gdje je Johnny Štulić htio napraviti predstavu Ilijade, u blizini Starog mosta, u novoj ''Mikrofoniji sa Amerom'' Dragan Markovina otkriva može li Mostar ponovo biti bijel i veseo, da li bi bilo prikladnije da ovakav grad kakav je danas umjesto Bruce Leea dobije spomenik Sir Oliveru, lažnom plemiću iz Alan Forda, zašto su Hajduk i Velež religijski klubovi, o tome šta je ostalo od Smojinog Splita, nervira li ga turizam te zašto je Mediteran njegov identitet i način življenja.
''Nisam pisao mnogo, ali vjerujem da sam pisao dobro, a volio bih da sam pisao još manje, a još bolje '', rekao je jednom moj zemljak Mak Dizdar, a o njemu, o Homeru i Vergiliju koji su uticali više na njega nego narodna poezija, zavičaju od kojeg bi se čovjek morao prvo izliječiti, da bi mu se mogao vratiti, te o novinama i velikim redakcijama za koje radio kao novinar i urednik, o kojima bi mogao napisati ''knjigu mrtvih'', o današnjem brbljanju koje je zamijenilo novinarstvo, o srebreničkoj heroini, rahmetli Hatidži Mehmedović kojoj je posvetio pjesmu, govori Mile Stojić, akademik, veliki novinarski pisac i pjesnik. Čovjek čiji je zavičaj – jezik.
Uistinu, čini se da se iz postojećeg poretka, zamrznog u mržnju, strah i izvrnuti sistem vrijednosti može izići jedino pobunom. Za koju, čini se, trenutno nema daha, niti ideje, pa smo svi u matrici samopodrazumijevajućih principa. Pobunom se jedino može izići iz mentalne bodljikave žice kojom smo okruženi, a Dino Mustafić je jedan od ljudi koji je vidi, koji o njoj govori i koji se protiv nje bori filmom, pisanjem i javnim govorom. Bilo je zadovoljstvo razgovarati sa njim u novoj epizodi Mikrofonije sa Amerom.
U novoj epizodi podcasta "Mikrofonija sa Amerom" ugostili smo Esada Bajtala. S Bajtalom smo razgovarali o aktuelnim problemima u našoj državi, ali i o legendi sevdaha - Safetu Isoviću.
O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša - Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven - gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom
Kultura sjećanja u defanzivi, kao da je plima poricanja genocida i ratnih zločina i revizonizma potopila sva društva na našem prostoru, te da su ''tri istine'', ili više njih, postale opće mjesto od politike do obrazovanja. O žrtvama i preživjelima koji su uspjeli uspostaviti drugačiji koncept suočavanja sa prošlošću, o odbacivanju odgovornosti, o populizmu i jesu li nama ''naši'' zločinci najmiliji, o licemjerstvu međunarodne zajednice, odnosu novinara i novinarstva prema kulturi sjećanja, zašto se pronalazi razumijevanje za ''naše'' zločince, da li su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH o negiranju i veličanju genocida i ratnih zločina pomogle u suočavanju sa prošlošću, te da li je otpor uzaludan, razgovaramo sa novinarom Eldinom Hadžovićem
I dok sam čitao njegov prvi roman, kao u filmu Matrix u onoj sceni sa mačkom koja se vraća, kao deja vu, vidio sam vlastite slike iz 1993. kada sam kao logoraš iznosio namještaj iz stanova u Stocu. Preživio sam, kao što je preživio i glavni junak romana ''Kad sam bio hodža'', a o ratnom getu na Grbavici, odnosu politike i kulture, pisanju, ratu i miru, o deset redova sa kojima su se ispraćali mrtvi, ulicama koje su postale navigacija sjećanja i da li Konan još uvijek živi na Treskavici razgovaramo sa današnjim gostom Damirom Ovčinom
Ako odete u Beograd ne morate tražiti kafanu gdje Rade sjedi, ne morate pitati njegovu porodicu gdje je. Jednostavno idite tamo gdje je bitka za slobodu, u toj ulici je Rade Radovanović, zaljubljen i zagledan u slobodu dok oči gledaju svijet kojeg želi cijeli život promijeniti.
Upravo je ova bogata i izuzetno značajna umjetnička karijera Snježane Banović bila povod našeg razgovora sa njom u novoj epizodi našeg podcasta. Sa Snježanom smo najviše razgovarali i o 80-tim, a upravo je to i tema njene nove knjige koja trebati izaći krajem ove godine, a koja je već izazvala veliku zainteresiranost kod publike
Gadamer, kada govori o tome šta je klasično, kaže da je to ono što je preživjelo zub vremena. Zato možemo reći, dragi čitaoci, slušaoci i gledatelji, udobno se smjestite u svoje fotelje na poslu, kod kuće, u neudobno avionsko sjedište ili u udobnu ležaljku na plaži, jer kreće sat vremena razgovora sa klasikom bosanskohercegovačke umjetnosti Ademirom Kenovićem